Jednoglasnom odlukom žirija književnik Đorđo Sladoje dobitnik je Kočićeve nagrade za 2023. godinu.
Naime riječ o jednom od najistaknutijih savremenih srpskih liričara, i prema riječima žirija u sastavu: Duško Pevulja, Ranko Risojević i Predrag Bjelošević – između Petra Kočića i Đorđa Sladoja pojstoje brojene stvaralačke podudarnosti, prije svega po njihovom služenju srpskom jeziku i pripadništvu reprezentativnom toku srpske književne tradicije.
-Đorđo Sladoje, jedako koliko i njegov znameniti prethodnik, književnost ne doživljava kao samosvrhovitu, apartnu činjenicu, već kao suštinsku posvećenost svojoj kulturi i srpskom narodu, progovarajući u svojim knjigama o njegovim veličanstvenim uzletima, ali i tragičnim udesima i ožiljcima savremenog doba – navedeno je u obrazloženju odluke žirija.
Inače, Sladoje je autor zamašnog i zapaženog opusa od šesnaest zasebnih zbirki (pojedinih i u više izdanja), te devet knjiga izabranih pjesama (od kojih jedna i na ruskom jeziku, u izboru Andreja Bazilevskog, Moskva 2007).
-Taj i takav opus predstavlja autora kao trenutno najznačajnijeg predstavnika stražilovske lirske niti, poetu tananog i svestranog osjećanja tradicije i prepoznatljive duševnosti. Na planu opšte slike savremene srpske poezije, Sladoje je istovremeno pjesnik najkompleksnijeg ali i najneposrednijeg lirskog izraza pravoslavne duhovnosti – navedeno je u obrazloženju odluke žirija Kočićeve nagrade.
Kako su naveli, intezitetom osjećanja samilosti i sapatnje njegova poezija ravna se s pjesništvom Alekse Šantića i Desanke Maksimović, svjedočeći i za naše vrijeme moć pjesme da izrazi i pobudi najtananiju emociju.
– Nenametljivo, ali suvereno, Sladoje vlada pjesničkom formom i najboljim nasljeđem moderne lirike, aktivirajući često prefinjenu ironiju i veoma karakterističan, blagotvoran humor. U tematsko-motivskom pogledu, Sladojeva poezija je (naročito od 1992. godine) hronika ljudske patnje u zlom vremenu, ali i hronika nacionalne patnje, tuge i poraza, seoba i smrti, naročito onih krajiških, prekodrinskih i kosovskih – navodi žiri u obrazloženju odluke.
Navodeći da Sladoje svakom novom knjigom uspijeva da učini po neki kvalitativni pomak na temelju već potvrđenih vrijednosti, što je slučaj i sa romanom u stihovima Modre žilice, koji je objavio Centar za srpske studije u svojoj ediciji Srpski pregled, žiri zaključuje da je Sladojeva poezija rijedak i dragocjen spoj pjesništva visoke kulture, plemenite osjećajnosti i izrazite nacionalne svijesti, kao izraza zavjetnog pamćenja uprkos vremenu solipsizma i dezintegracije.
Književnik Đorđo Sladoje rođen je 1954. godine u Klinji kod Uloga,u Gornjoj Hercegovini. Gimnaziju je završio u Sečnju, a studije sociologije u Sarajevu.
Osim romana u stihovima Modre žilice i knjige priča Doživljaji lirskog torbra, Sladoje je autor brojnih knjiga pjesama poput: Dnevnik nesanice, Veliki post,Svakodnevni utornik, Trepetnik, Plač Svetog Save, Petozarni mučenici, Daleko je Hilandar, Ogledalce srpsko , Mala vaskrsenja, Manastirski baštovan, Zlatne olupine, Silazak u samoću, Pevač u magli, Zanatski dom i Dimni znaci.
Pjesme su mu prevođene na više stranih jezika i zastupljene u mnogim antologijama srpskog pjesništva. U Moskvi mu je, 2007. godine, objavljena knjiga izabranih pjesama na ruskom i srpskom jeziku – Privikavanje na budućnost – koju je priredio Andrej Bazilevski.
Dobitnik je brojnih nagrada poput izuzetne Vukove nagrade, ali i Njegoševe, Zmajeve, Dučićeve, Disove i Šantićeve nagrade, nagrade Žička hrisovulja i mnogih drugih.
Prema utvrđenom programu 58. Kočićevog zbora, dodjela „Kočićeve nagrade“ predviđena je na svečanoj akademiji 25. avgusta u Banskom dvoru.
