Građani Banjaluke svakodnevno se sreću sa različitim problemima u gradu, svom naselju, ulici. Te probleme uglavnom “registruju”, eventualno se na društvenim mrežama “istresu” na nadležne u Upravi grada Banjaluka i tu se završava sva njihova reakcija. BLMojGrad portal razgovarao je sa čovjekom koji “registruje” problem i pokušava da ga riješi. Iza sebe ima nekoliko uspješnih intervencija. Goran Pivašević Piva iz MZ Centar 2, skoro svakodnevno nadležnima u Upravi grada Banjaluka ukazuje na probleme, nudi rješenja, a građane usmjerava kako i na koji način da “natjeraju” nadležne da rade svoj posao.
- Koliko ti je trebalo da ukazuješ na problem da bi se riješio, konkretno prilaz parkingu- asfaltirani dio?
Prije samog odgovora dao bih prvo malo objašnjenje za čitavu problematiku te pješačke zone koja se nalazi preko puta Narodnog pozorišta Republike Srpske.
Pošto živim u tom dijelu grada, duži niz godina pratim silne popravke na tom prilazu koji ide iz Ulice Kralja Petra I Karađorđevića, prema dva veoma frekventna parkinga u gradu. Parkinzi služe za potrebe nekoliko stambenih i poslovnih zgrada, kao i svih građana, jer su u pitanju parkinzi koji se naplaćuju.
Parkinzi i sam njihov prilaz preko trotoara su tu više od 35 godina, a trotoar je rekonstruisan, mislim, negdje 2005. godine, gdje je u budućnosti planirano da to postane isključivo pješačka zona. Da bi se u budućnosti omogućilo formiranje pješačke zone, prema regulacionom planu prilazi za sve zgrade su predviđeni da se formiraju prema Vidovdanskoj ulicu. Sve dok ne dođe vrijeme da se izgrade ti novoplanirani prilazi, koristi se ovaj stari iz Kralja Petra I Karađorđevića.
Međutim, rekonstrukcijom pješačke zone 2005. godine, umjesto asfalta koji je tu nekada bio, postavljena je podloga koja je projektovana za potrebe pješačke zone. Takve podloge nisu dobre za potrebe kretanja vozila i automobila, a pogotovo ne za veliku frekvenciju takvog saobraćaja.
- Svake godine u proljeće, nakon niskih temperatura, dolazi do stvaranja oštećenja na mjestima ovog prilaza. Svake godine su se i radile rekonstrukcije tih oštećenja, a nova zima opet uradi svoje.
Zbog toga sam se ove godine obratio Gradskoj upravi i predložio da se taj dio prilaza privremeno asfaltira, kako se ne bi svake godine popravljali ista oštećenja, i bespotrebno trošili novci. Tek kada se u budućnosti izgradi novi prilaz iz Vidovdanske ulice, onda će se ova asfaltirana podloga vratiti u predviđenu podlogu za potrebe pješačke zone, u ovom slučaju granitne ploče.
Nisam potrošio mnogo vremena na ukazivanje konkretno ovog problema, jer ovo privremeno rješenje najviše ide u korist Odjeljenju za saobraćaj i puteve, koje će u naredno proljeće umjesto ovog problema moći rješiti neki drugi problem u gradu. - Jednu si priču završio, ali samo 20 metara niže otvorila se nova priča odnosno problem. Sada se vozilima uništavaju ploče i sadnice zbog divljeg parkinga?
U samom produžetku ulice, od prethodno riješenog problema, postoji još jedan problem koji je takođe prisutan više godina.
Na tom mjestu građani su samoinicijativno između stabala „formirali“ prilaz prema divljem parkingu u strogom centru grada. Naravno, ovaj prilaz na ovom mjestu nikada nije bio planiran pa su sadnice drveća prilikom rekonstrukcije pješačke zone 2005. posađene na malom razmaku.
Zbog tog malog razmaka između kojih prolaze svojim vozilima, i želje da dođu do besplatnog divljeg parkinga u gradu, građani su uništili te sadnice koje su već nakon 10 godina mogle biti formirane u korisno drveće, koje nam preko ljeta pruža zaštitu od sunca.
Pojedini građani, radi zadovoljavanja svojih potreba za divljim parkiranjem, izgleda ne vide vrijednost svakog posađenog drveta. Oni izgleda ne razumiju da su tim svojim činom ubili stablo koje bi za 15 godina njihovu djecu štitilo od velikih ljetnjih vrućina. Proteklog vikenda posađene su nove sadnice i već juče sam primjetio formiranje lokvi u zgaženom dijelu zemlje oko tih sadnica. Malo, po malo i za godinu dana tih sadnica više neće biti, jer će ih pregaziti.
Na taj način gubimo dragocjeno vrijeme u formiranju novih aleja u grad, jer već smo izgubili 15 godina!
Takođe na tom mjestu su uništene granitne ploče koje danas u kišnim danima pješacima prave mnogo problema. I ono što je bitno, samim činom dolaska do divljeg parkinga vozači krše saobraćajne propise, jer prelaze pješačku zonu na nedozvoljenom i neplaniranom mjestu.
- Šta si tražio od nadležnih popravku i zabranu saobraćaja ?
Od nadležnih sam tražio upravo ovo što sam i naveo u prethodnom odgovoru, da nađu način zabrane prilaza vozilima na tom mjestu i „zatvore“ taj divlji parking. Tu već saobraćajna policija može kažnjavati sve one koji se voze preko pješačke zone na mjestu gdje nikada nije predviđen prilaz.
Rješenje je možda i u postavljanju fizičkih prepreka na trotoarima.Problem u svemu tome je možda i taj što je to privatna zemlja, pa bilo koje radnje u kažnjavanju vozača parkiranih na privatnom zemljištu od strane Komunalne policije se ne mogu izvršiti.
Međutim, prema regulacionom planu prilaz i za taj dio zemlje je planiran iz Vidovdanske ulice, do unutrašnjeg parkinga koji postoji, ali nije spojen jer su radovi rađeni vjerovatno do te privatne parcele.Ali u svakom slučaju, današnji „divlji“ prilaz nikada nije bio na ovom mjestu.
- Koji je tvoj savjet svim građanima koji imaju problem u naselju ili ulici? Kako i na koji način da ga riješavaju?
Mislim da građani danas vrlo teško mogu doći do rješenja problema u svojim naseljima, jer imaju trenutno samo dva načina– da vuku odbornike za rukav i traže da im pomognu oko krpljenja rupe i sl.
– da nauče ono što sam naučio u ovih 10 godina aktivizma – pisanje na desetine dopisa, čitanje pravilnika, saradnja sa novinarima i medijima… bukvalno biti uporan, izbaciti sebe u prvi plan, potrošiti svoje vlastito vrijeme na, kako ljudi kažu, „borbom sa vjetrenjačama“, i sve to pravilno i bez greške uraditi, besplatno – volonterski!
Ali postoji i treća opcija, koja bi inače i trebala da postoji, ali je danas potpuno ugašena – mjesne zajednice.
Mjesne zajednice moraju biti veza između građana i Gradske uprave. Zaposleni u MZ i Savjeti MZ trebaju biti sakupljači svih zahtjeva i problema građana, koji će se filtrirati i uputiti do onih Odjeljenja koja su zadužena za konkretni problem. Odjeljenja bi onda popravilo te probleme i vratili odgovor.
Tada građanin neće imati potrebu da radi ono što rade pojedini aktivisti u gradu, da nauče kako na pravi i uticajan način korespodirati sa Gradskom upravom. To je bukvalno kao učenje svakog drugog novog posla.
Tada građani neće imati potrebu da za rukave vuku odbornike da im preko štele okrpe rupe ili riješe određen problem.
Tada će i odbornici imati mnogo više vremena da rade mnogo bitnije stvari u Skupštini.
Bilo bi svima lakše, osim onih u MZ koji bi dobili mnogo više posla. - Kakva su tvoja iskustva u komunikaciji odnosno realizaciji zahtjeva sa Upravom grada BL?
Što se tiče samih odgovora na dopise koje šaljem najčešće putem elektronske pošte, većinom ih dobijam. Pismene dopise sve manje šaljem, jer vidim da se komunikacija poprilično popravila i putem elektronske pošte, što mi je mnogo lakše i praktičnije, a što u proteklim godinama i nije bio baš slučaj. Za dopise treba mnogo više potrošenog vremena i čekanja. Takođe vrlo često, ukoliko su problemi složeniji, koristim pomoć odbornika opozicije i pozicije, jer mene apsolutno ne zanima ko je gdje, već na koji način radi taj odbornik i kakva je kao osoba, uostalom kao i u životu.Ako govorim o samoj realizaciji Gradske uprave, postoje stvari koje su se realizovale, ali takođe postoji i one koje nisu realizovane, tj. ima ih više koje nisu realizovane, jer u gradu postoji jako mnogo problema koje lično vidim.
Ne znam koliko su oni zauzeti poslovima u Gradskoj upravi i kako funkcionišu, ali mislim da bi oni morali samoinicijativno pronalaziti i rješavati probleme u gradu, a ne čekati da neko ukazuje na te probleme.
Bolje aktiviranje veze Građani > MZ>Gradska uprava dala bi mnogo bolje i tačnije i konkretnije rezultate o problemima u gradu, pod uslovom da u MZ imamo dobro obučene ljude za takve poslove i da se sami građani više okrenu prema svojoj MZ, a manje prema FB. Zato Grad mora konačno glavni akcent staviti na aktiviranju MZ, ali ne fingiranom za potrebe izbora, već kvalitetnom za stvarne potrebe građana. Kao što su nekada video klubovi imale svoje građane koji su dolazili po filmove, da tako danas idu u svoje mjesne zajednice, gdje bi se pružila konkretna mogućnost da svaki građanin može prijaviti i riješiti svoj problem. Danas tu mogućnost imaju samo oni koji lično znaju odbornike, ili oni koji imaju volje i želje da lično utiču na ukazivanje problema.
Ali ta veza sigurno neće biti moguća ako MZ ne budu imale internet priključak i svoj zvaničan mejl. Zato pozivam Gradsku pravu da nam za početak uvedu internet u MZ, kao što je Alija Sirotanović u ono vrijeme tražio veću lopatu.
