Poskupljenja osnovnih životnih namirnica najviše pogađaju socijalno ugrožene građane, kao i javne kuhinje, kojima su zbog povećanog broja korisnika potrebna dodatna sredstva.
Prema riječima Miroslava Subašić, predsjednika Udruženja građana “Mozaik prijateljstva” Banjaluka, pandemija virusa korona najviše je uticala na povećanje cijena hrane, a sve je to izazvalo kod građana strah za budućnost.
“Trenutno imamo odnos 1,6 radnika na jednog penzionera, dok je to prije bilo sedam radnika na jednog penzionera, tako da je jasno da se ljudi sve više okreću javnim kuhinjama kako bi preživjeli”, kazao je Subašić za “Nezavisne”.
Istakao je da se broj korisnika njihove javne kuhinje povećao te da nikad kao sad nije postojala veća potreba za hranom.
Dodao je da su korisnici javne kuhinje penzioneri, a odmah poslije njih građani od 50 do 60 godina, koji su zbog pandemije ostali bez posla.
“Ovi građani ne mogu još u penziju, a ne mogu ni da rade ili im je vrlo teško doći do zaposlenja zbog svojih godina”, kazao je Subašić.
Kako kaže, oni imaju veliki broj korisnika koji ne žele da budu viđeni u javnosti, a kojima je pomoć neophodna te upravo zbog njih i sprovode akcije gdje građani mogu da doniraju hranu da bi se tim korisnicima obezbijedili prehrambeni paketi.
“Postavili smo korpe za donaciju hrane. Najbitniji su nam brašno, šećer, ulje, makaroni, riža i sredstva za čišćenje”, kazao se Subašić.
Željkica Ilić, sekretar Gradske organizacije Crvenog krsta Banjaluka, objasnila je za “Nezavisne” da je broj korisnika njihove gradske kuhinje svake godine isti, ali da sredstva koja su do sada bila obezbijeđena neće više biti dovoljna.
“Cijene hrane i te kako utiču. One rastu već zadnje tri godine, a nama su sredstva ista zadnjih četiri do pet godina”, kazala je Ilićeva.
Dodala je da Organizacija Crvenog krsta ima i humanitarni broj, kao i da im uvijek dobro dođu donacije.
“U javnoj kuhinji i dalje se priprema kvalitetan obrok šest dana u sedmici, s tim da treba raditi na povećanju sredstava za sljedeću godinu za ovu namjenu”, kazala je Ilićeva.
Dodaje da su korisnici javne kuhinje pojedinci koji se nalaze u njihovoj bazi podataka, kao i da se u posljednje vrijeme povećao broj mladih.
“U bazi podataka je sve više mladih ljudi koji su zbog pandemije ostali bez posla, a bili su jedini hranioci u porodici”, kazala je Ilićeva.
Perica Gligić, sekretar Gradske organizacije Crvenog krsta Bijeljina, rekao je za “Nezavisne” da oni uspješno servisiraju 250 korisnika javne kuhinje te da je taj broj pokriven sredstvima iz budžeta.
“Naš budžet iznosi oko 100.000 KM godišnje i zasad naša lokalna zajednica uspješno nabavlja hranu za pripremu obroka, a od velike pomoći nam budu i donacije”, kazao je Gligić.
Istakao je da trenutno nemaju problema što se tiče javne kuhinje, ali da imaju pritisak građana kojima je potrebna pomoć, a koji dolaze u Crveni krst.
Zijad Čanić, predsjednik Udruženja građana “Optimisti” Prijedor, rekao je za “Nezavisne” da njihova javna kuhinja trenutno broji 153 korisnika, te da, pored njih, imaju dodatnih 112 korisnika kojima obezbjeđuju obrok svaki dan.
Istakao je da je zbog pandemije virusa korona došlo do značajnog povećanja broja korisnika.
“U martu prošle godine imali smo 180 korisnika dnevno, dok je pred Novu godinu taj broj porastao na 300”, rekao je Čanić.
Prema njegovim riječima, zbog poskupljenja namirnica, a pogotovo pekarskih proizvoda, morali su da otvore svoju pekaru.
“Na početku nam je bilo teško, ali sada možemo da pravimo vlastite proizvode koji su 50 odsto jeftiniji, a uz to imamo mogućnost i da zaposlimo i radnike”, kazao je Čanić.
Dodao je da do hrane uspijevaju da dođu pomoću raznih donacija, kao i samostalnim radom.
Izvor: Nezavisne
