Grad je zatražio od republičkih organa da se od septembra poveća dozvoljeni broj djece u vrtićima.
Po preporučenim epidemiološkim merama, u vrtićkim grupama, trenutno može boraviti najviše 15 djece.
Od Republičkog štaba i Instituta za javno zdravstvo zatraženo je da se od idućeg mjeseca omogući normalan rad predškolskih ustanova.
– Dosta dugo smo u režimu u kojem se u grupama nalazi samo 50 odsto djece zbog smanjenog broja kontakata. Veliki je pritisak roditelja, i pojaviće se još sa početkom školske godine, da se djeca vrate u vrtiće. Nije bilo ni upisa nove djece u obdaništa, što se nikada do sada nije desilo, ali nismo mogli primati nove grupe jer imamo organičenja i za postojeći broj – izjavio je gradonačelnik Igor Radojičić nakon sjednice Štaba za vanredne situacije prošle sedmice.
On smatra da su ohrabrujući podaci o broju zaraženih kada je riječ o predškolskom uzrastu, a samim tim i mogućnosti za organizaciju predškolskog obrazovanja.
Naime, od početka epidemije u Srpskoj, od virusa korona oboljelo je 29 mališana uzrasta do četiri godine i 46 djece, starosti od pet do 14 godina.
I iz Centra za predškolsko vaspitanje nekoliko puta do sada su apelovali da im nadležne institucije dozvole povećanje broja djece u vrtićkim grupama.
U petak je, na primjer, u svim javnim obdaništima u Banjaluci boravilo tek 543 djece, dok je prije pandemije taj broj bio oko 2.300.
– Mnogo je roditelja sa potpisanim ugovorima koji su ostali u nekom čekanju hoće li doći do poboljšanja situacije i popuštanja mjera. U međuvremenu, dio mališana koji polazi u prvi razred se ispisao iz vrtića, ali opet nam je ostao veliki broj djece koju ne možemo zbrinuti – precizirala je direktorka Centra Jelena Kurtinović.
Za danas je, ističe, zakazan sastanak direktora javnih ustanova sa nadležnim republičkim institucijama o ovoj temi kada se nadaju da će dobiti konretnije odgovore.
Kada bi u grupama bio dozvoljen boravak po dvadesetoro djece, kaže ona, uspjeli bi u banjalučke vrtiće smjestiti sve mališane koji su na čekanju, a mogao bi biti i raspisan konkurs za prijem nove djece, iako u manjem obimu.
– Jako je teško nositi maske na visokim temperaturama, ali bez obzira na sve, vaspitači i svi zaposleni u Centru se pridržavaju mjera. Nema ulaska roditelja u vrtiće, kako bismo spriječili da se na taj način možda raširi zaraza. Vaspitači su već toliko osjetljivi na ovu situaciju, da čim primete bilo kakav simptom kod djeteta, kašalj, curenje nosa, kontaktiraju porodicu da dođe po dijete – pojašnjava Kurtinovićeva, dodajući da roditelji razumiju cijelu situaciju i da sa njima imaju odličnu saradnju.
Pojava virusa, zatvaranje predškolskih ustanova na dva mjeseca i druge mjere, značajno su uzdrmale i privatni predškolski sektor koji takođe funkcioniše sa smanjenim kapacitetima.
Ako uzmemo u obzir da su, u prosjeku, vrtićke grupe ranije brojile oko 25 djece, a sada 15, smanjenje u ovim uslovima iznosi oko 40 odsto.
Sa druge strane, troškovi su zbog pojačanih higijensko epidemioloških mjera, značajno uvećani, a jedan dio privatnih vrtića je i prestao sa radom.
Vlasnici privatnih ustanova više puta obraćali su se institucijama i nadležnom ministarstvu za pomoć u prevladavanju ove situacije i nadaju se pozitivnom odgovoru.
Pored teškog finansijskog momenta, dodatno je, ističu, teško raditi u ovako teškim epidemiološkim uslovima, a najveći teret svakako je na vaspitačima.
Ipak, svi se trude da zaštite djecu i da virus ne dođe u predškolske ustanove u čemu, uz veliku podršku roditelja, i uspijevaju.
– Ono što nam dodatno otežava jeste neujednačenost mjera, jer uporedo sa veoma oštrim mjerama u predškolskim ustanovama, imamo veliki broj poslovnih subjekata za koja su ograničenja mnogo liberalnija, prvenstveno mislimo na igraonice, ugostiteljske objekte, sportske klubove… Imamo i situaciju da su dozvoljena okupljanja do 50 ljudi, a u predškolskoj ustanovi su dozvoljene grupe od maksimalno 15 djece, što je kontradiktorno – kaže Aleksandra Malević, vlasnica privatnog vrtića u Lazarevu.
Iz tog razloga, kaže ona, nadaju se da će doći do korekcije mjera i ujednačavanja za sve poslovne subjekte.
– Obzirom da je od početka rada predškolskih ustanova prošlo dovoljno vremena da se utvrdi da li se poštuju sve propisane mjere i da se vidi da se možemo nositi sa ovim novim izazovima, nadamo se da će nadležni prepoznati da su se stekli uslovi da se poveća broj djece u grupi uz poštovanje svih propisanih mjera ili da će se naći način da se finansijski pomognu ustanove koje sa trenutnim dozvoljenim kapacitetima, nisu u mogućnosti da obezbijede finansijski opstanak- zaključuje Malevićeva.
Iz Instituta za javno zdravstvo su poručili da, više informacija o ovoj temi, očekuju nakon sastanka zakazanog za danas.
SAČUVATI I RADNA MJESTA
Samo u gradu Banjaluka ima oko 2.000 djece koja pohađaju privatne preškolske ustanove i oko 400 radnika, zbog čega se, mora naći način da se sačuvaju radna mjesta i da ova djeca imaju gdje boraviti u narednom periodu, poručuju iz privatnih obdaništa.
– Veliki broj ustanova tokom perioda u kome se nije radilo nije imalo nikakvih uplata ili su one bile minimalne, te se nije moglo obezbjediti pokriće osnovnih troškova. Do sada nije bilo otpuštanja radnika ali je jedan dio privatnih predškolskih ustanova prestao sa radom, a imamo naznake da se ukoliko izostane institucionalna podrška očekuje zatvaranje novih objekata, ustanova i otpuštanje dijela radnika- kaže Aleksandra Malević.
Svi zaposleni, napominje, a posebno vaspitači, vode računa o pridržavanju svih higijensko epidemioloških mjera.
– Ujedno nastoje da održe dobar kvalitet vaspitno obrazovnog rada, što je izuzetno teško, ali uz veliki trud i želju svih uspjevamo – poručila je ona.
Izvor: Srpskainfo
