U online medijskom spektru u Bosni i Hercegovini prisutan je govor mržnje, predominantno u komentarima anonimnih čitalaca – rečeno je danas na konferenciji “Onlajn mediji kao generatori govora mržnje”, koja je održana u Banjaluci.
Konferenciju posvećenu govoru mržnje u medijima, kako u BiH tako i zemljama regiona, organizovali su u Banjaluci Servis za medijsku profesionalnu edukaciju i razvoj (SEMPER) i Fondacija „Friedrich Ebert Stiftung“.
Koja je uloga medija, šta rade ili mogu uraditi regulatorna tijela i kako na širenje govora mržnje utiču društvene mreže, bila su samo neka od pitanja na koja su učesnici konferencije pokušali dati odgovor. Građani BiH uglavnom prepoznaju govor mržnje u online medijima, ali isti rijetko prijavljuju. To je pokazalo ovo istraživanje koje je obuhvatilo, kako ispitivanje stavova internet korisnika, tako i monitoring 30 portala u BiH.
Rezultati istraživanja pokazali su i da su gotovo svi slučajevi govora mržnje zabilježeni isključivo u komentarima čitalaca, a vrlo rijetko i u samim novinarskim tekstovima.
„Ustanovili smo da je na 11 portala zabilježen govor mržnje, ali ono što je najvažnije da nijedan medij nije bio inicijator govora mržnje. Dakle, nijedan tekst koji su novinari napisali nije sadržavao govor mržnje“, izjavio je Mladen Bubonjić, autor istraživanja.
Rezultati istraživanja predstavljeni su na konferenciji „Onlajn mediji kao generatori govora mržnje“, koja je u Banjaluci okupila razne stručnjake iz zemlje i regiona. Govorilo se o osnovnim uzrocima, odgovornostima ali i potencijalnim rješenjima.
„Često je uvjerenje da su mediji najodgovoniji za govor mržnje ali ja to ne bih rekao. Ako govorimo o području bivše Jugoslavije, moje uvjerenje je da su uglavnom političari i vlast oni koji, ne bih rekao da baš šire govor mržnje, ali u svakom slučaju stvaraju atmosferu u kojem je on moguć i u kojoj se oni koji ga šire osjećaju dobrodošli i da neće biti sankcionisani“, rekao je Boris Pavelić iz riječkog Novog lista.
„Da bi se zakonski borili protiv govora mržnje mora prvo da postoji jedan društveni koncenzus a u jednom ovako komplikovanom društvu kao što je BiH mislim da ne postoji. I ne mislim da je to pravi put. Pravi put je u učenju i kroz osnovnu i kroz srednju školu a druga dimenzija toga je razvijanje kritičkog mišljenja kod mladih ljudi“, naglasio je prof. dr Aleksandar Bogdanić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci.
Profesor Sveučilišta u Mostaru Slavo Kukić je dodao da su online mediji prenosioci govora mržnje.
“Imate onlajn medije koji jedva čekaju razvijanje takvog govora, jer za sebe vežu više kometara ili imaju bolje marketinške pozicije. Takođe, ima i onih koji nisu time oduševljeni, ali ništa ne preduzimaju kako bi na svojim onlajn medijima eliminisali ili smanjili govor mržnje. Ima i onih koji preduzimaju mjere i čine ono što onemogućava govor mržnje”, rekao je je profesor Kukić.
Slične rezultate tokom svojih istraživanja dobio je i Savjet za štampu i onlajn medije BiH. Govora mržnje je sve više a oni, kao tijelo koje se bavi pitanjima govora mržnje u onlajn prostoru, rade na obukama i rješavanju problema, iako nemaju mogućnost sankcionisanja, ali naglašavaju da pomaka nabolje ipak ima.
„Ono što mi stalno potenciramo jeste da je govor mržnje po našem zakonodavstvu krivično djelo i da osobe koje šire govor mržnje mogu odgovarati. Tu dolazimo do trentuka kada institucije BiH koje se bave provođenjem krivičnih zakona trebaju da reaguju. Kao što znate u ovoj godini već su bila četiri privođenja baš zbog govora mržnje u onlajn portalima“, izjavila je Marija Pudarić iz Savjeta za štampu BiH i online medije BiH.
