Projektom HE Krupa (14 MW) predviđena je izgradnja brane 18 -20 metara i premještanje magistralnog puta od mosta u Krminama do hidroelektrane „Bočac 2“ u dužini od 10 km sa lijeve na desnu obalu Vrbasa. Po riječima investitora to bi koštalo oko 56 miliona evra od čega je 10 miliona za izmještanje puta i dva mosta.
Veliki broj mještana izjasnio se da ne želi novu hidroelektranu na Vrbasu i da neće dati svoje zemljište za potrebe izgradnje ove hidroelektrane. Svjesni su da nemaju nikakve koristi od hidroelektrana „Bočac 1“ i „Bočac 2“ koja je u izgradnji, pa tako neće imati koristi ni od ove hidroelektrane već samo štete.
„Mi smatramo da je ovaj projekat, iako se radi o projektu Krupa niska, štetan za grad Banjaluku, Republiku Srpsku i Bosnu i Hercegovinu. Rijeka Vrbas baš u Grebenskoj klisuri ima veliki pad i veliku moć samoprečišćavanja pa bi izgradnja bilo kakve brane u ovom dijelu dovela do pogoršanja kvaliteta vode i ugrozila snabdjevanje građana Banjaluke vodom. Pored toga dovela bi do izumiranja mladice, vrste koja je jedna od najznačajnijih i najugroženijih vrsta i endem dunavskog sliva“, izjavio je Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu.
Direktor ZP „Hidroelektrane na Vrbasu“ Nedeljko Kesić je izjavio da će se odustati od projekta ukoliko građani Krupe na Vrbasu ne budu za ovaj projekat. Takođe je izjavio da o izgradnji hidrocentrale odluku donosi Vlada RS i da će po toj odluci i postupati.
„Danas smo saznali da nakon ove hidroelektrane slijedi izgradnja sljedeće hideoelektrane „Grbići“, nizvodno od Krupe na Vrbasu, što nam govori da bi se Vrbas za nekoliko godina pretvorio u veliko jezero. Ove hidroelektrane će zasigurno smanjiti kvalitet vode, uništiti biodiverzitet i negativno uticati na živote ljudi. Zaustavljanjem hidroelektrane Krupa, zaustavićemo i potencijalnu izgradnju naredne hidroelektrane“ izjavila je Jelena Ivanić, iz Centra za životnu sredinu
Na zahtjev za informacije o idejnom projektu HE Krupa od ZP Hidroelektrane na Vrbasu nikada nije stigao odgovor Centru za životnu sredinu, koji je upućen još 2016. godine, a za isti projekat ne znaju gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić, kao ni nadležno ministarstvo za ekologiju. Građani moraju biti informisani o svim planovima da bi mogli adekvatno učestvovati u donošenju odluka što im omogućava domaće zakonodavstvo ali i Arhuska konvencija koju su vlasti dužne provoditi.
Koalicija za zaštitu Vrbasa je 2005. godine sakupila preko 17 000 potpisa građana koji su rekli ne hidroelektranama na Vrbasu, nakon čega je Skupština grada Banjaluka dala negativno mišljenje o tadašnjem projektu.
Smatramo da ovog puta još veći broj građana i Skupština Grada Banja Luka treba reći jasno NE svim novim hidroelektranama i DA provođenju mjera energetske efikasnosti u postojećim elektranama poručuju ekolozi.
CZZS
