Minimalno 60 odsto djece s poteškoćama u razvoju moglo bi ostati bez dječjeg dodatka, tvrde roditelji tih mališana i iz udruženja.
Iako se novi Zakon o dječjoj zaštiti RS primjenjuje od 1. januara ove godine, ti efekti će, kažu, biti najvidljiviji tek nakon septembra, odnosno nakon obnove dokumenata za ostvarivanje ovog prava.
Naime, prema novom zakonu, pravo na dječji dodatak kada su u pitanju djeca s poteškoćama u razvoju imaju samo djeca s najtežim oblicima invaliditeta, odnosno djeca korisnici dodatka za pomoć i njegu drugog lica, te djeca do tri godine kojoj je prema nalazu ljekara potrebna pojačana njega.
Razlika u odnosu na stari zakon je, prema riječima Gospave Rađen-Radić, sekretara Saveza udruženja za pomoć mentalno nedovoljno razvijenim licima RS, u tome što su prema prethodnom zakonu pravo na dječji dodatak imala sva djeca koja su kategorisana, od najnižeg do najvišeg stepena invaliditeta, dok sada, ističe, pravo na dječji dodatak imaju samo djeca s najtežim oblicima invaliditeta.
Kako pojašnjava Rađen-Radićeva, novim Zakonom o dječjoj zaštiti je propisano da samo djeca koja imaju najteže oblike invaliditeta mogu ostvariti pravo na dječji dodatak, gdje, kako kaže, sama logika govori da će ogroman broj djece ostati bez ovog prava, prema njenim procjenama minimalno 60 odsto njih.
“Prilikom donošenja izmjena, odnosno novog Zakona o dječjoj zaštiti uopšte nije bilo javnih rasprava. Mi smo akreditovani za prisustvo sjednicama odbora u Narodnoj skupšitni RS (NS RS) i kada smo vidjeli šta podrazumijeva novi zakon, uspjeli smo reagovati samo na jednom odboru u NS RS”, tvrdi Rađen-Radićeva.
Poslanicima u Skupštini je, ističe Rađen-Radićeva, naglasila da obrate pažnju na tačno određene članove zakona.
Naglasila je da će se konačna slika novog zakona vidjeti tek nakon septembra, odnosno nakon što se završi prijem dokumentacije za ostvarivanje prava.
“Imamo informaciju da su neki roditelji već pozivani da s djecom dođu na određene provjere, dodatne procjene, tako da bi nakon tih komisija ostajali bez prava na dječji dodatak”, istakla je Rađen-Radićeva.
Navela je da u starom zakonu iz 2002. godine stoji da pravo na dječji dodatak imaju djeca za koju je nadležni organ donio akt o ometenosti u razvoju, a ako to dijete nije smješteno u ustanovu socijalne zaštite.
“Ovo znači da su pravo na dodatak imala sva djeca, od najlakšeg stepena do najtežeg. Dakle, dijete i ako ima laku mentalnu retardaciju, ono ima invaliditet i ostvaruje pravo na dodatak po tom starom zakonu”, pojasnila je Rađen-Radićeva.
Neki roditelji tek sada kada treba obnavljati dokumentaciju uhvatili su se za glavu i komentarišu da su te zakonske izmjene prošle nekako neopaženo, a da je to trebalo spriječiti.
Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS je na naša pitanja juče odgovorilo da je “intencija zakonodavca bila da se sredstva namijenjena za djecu sa smetnjama u razvoju usmjere na djecu koja imaju najizraženije potrebe, što djeca korisnici dodatka za pomoć i njegu drugog lica nesumnjivo jesu”.
Naglasili su da prema Zakonu o dječjoj zaštiti pravo na dodatak na djecu ostvaruju i majka i otac po raznim osnovima, pa i između ostalog i za svako dijete, bez obzira na red rođenja i materijalni položaj porodice, ukoliko je nadležni organ priznao pravo djetetu na dodatak za pomoć i njegu drugog lica, u smislu zakona kojim se propisuje oblast socijalne zaštite do navršenih 18 godina, a ukoliko su na redovnom školovanju, najduže do 26. godine.
“Izuzetno, pravo na dodatak ostvaruju roditelji djece uzrasta do tri godine bez obzira na red rođenja i materijalni položaj porodice ukoliko je djetetu, prema nalazu ovlašćenog doktora medicine, potrebna pojačana njega”, navode u Ministarstvu.
Istakli su da je iz navedenih odredaba zakona vidljivo da djeca sa smetnjama u razvoju do tri godine života koja ne mogu biti korisnici dodatka za pomoć i njegu drugog lica prema Zakonu o socijalnoj zaštiti mogu ostvariti pravo na dodatak na djecu ukoliko je, prema nalazu ovlašćenog doktora medicine, djetetu potrebna pojačana njega.
Izvor: Nezavisne
