Trenutno je, kada je u pitanju dijabetes, najveći problem sa najmlađom populacijom jer od dijabetesa sve više obolijevaju djeca mlađa od sedam godina, kazala je Gordana Bukara-Radujković, pedijatar endokrinolog, a povodom Svjetskog dana borbe protiv dijabetesa.
“Kada majke kod beba od godinu-dvije otkriju da su pelene puno teže, to je glavni simptom da se obrate ljekaru. Inače, dijete bi stiglo u besvjesnom, komatoznom stanju jer se to kod male djece brzo razvija”, istakla je Bukara-Radujković.
Pojasnila je da su faktori koji najviše doprinose obolijevanju najmlađe populacije promjena životne sredine i izmjena genetskog faktora.
“Veći je broj i djece koja su gojazna. To može dovesti do dijabetesa kod starije djece ili adolescenata”, kazala je Bukara-Radujkovićeva.
Ljubiša Sandić, predsjednik Udruženja dijabetičara regije Banjaluka, kazao je da je na insulinu od četvrte godine.
“Četrdeset godina bolujem od hroničnog dijabetesa i s vremenom niko ne može izbjeći komplikacije, ali dobrim terapijama i što boljim kontrolama ih možemo odgoditi da se dešavaju kasnije”, kazao je Sandić.
Naglasio je da se uspješno izborio sa sljepilom koje je posljedica dijabetesa te da nakon dvije operacije vidi 100 odsto.
“Šećer pogađa svaki dio organizma: od bubrega, srca, pluća, do očiju, nagriza periferne krvne sudove i sve ostalo”, ističe Sandić.
Naveo je da je u Udruženju najbitnija razmjena informacija i međusobna podrška.
“Djevojka koja ima Daunov sindrom doživjela je moždani udar pa smo mi iz Udruženja išli da obiđemo nju i majku s kojom živi, kako bismo im pružili podršku i da vide da nisu same”, priča Sandić te dodaje da su posjetili i člana Udruženja kojem su amputirane obje noge, a koji stanuje na trećem spratu, kao i djevojku koja boravi u sigurnoj kući.
Poručio je da je najbitnije da se na dijabetičare ne zaboravlja tokom godine, te da Svjetski dan borbe protiv dijabetesa ne bude jedini dan kada se obraća pažnja na to oboljenje. Dodao je da bi bilo poželjno da ima više trakica za dijabetičare.
“Potpisali smo memorandum sa Centrom ‘Zaštiti me’, tako da ćemo imati aktivnosti svaki mjesec”, upozorio je Sandić.
Snježana Popović-Pejičić, nacionalni koordinator za dijabetes RS i specijalista endokrinologije, kazala je da će moto Svjetskog dana borbe protiv dijabetesa ove i sljedeće godine biti “Dijabetes i porodica” te istakla da je u RS oko 90.000 ljudi oboljelo od ove bolesti.
Navela je da je dijabetes tipa jedan imunološka bolest kod koje nastupa apsolutni nedostatak insulina gušterače, te da se on ne može prevenirati, dok je dijabetes tipa dva preventabilan.
“Prevencija se sastoji u promjeni stila života. Mjere za promjenu načina života su oblast ishrane, fizička aktivnost, regulacija tjelesne težine i prekid pušenja, što su ujedno i faktori rizika za nastanak dijabetesa tipa dva”, ističe Popović-Pejičićeva.
Upozorila je da su oko 90 odsto oboljelih pacijenata od dijabetesa tipa dva gojazni, te da se u njegovoj prevenciji prvenstveno treba boriti protiv viška kilograma.
“Oni koji u porodici imaju nekoga ko je već obolio od šećerne bolesti su u pojačanom riziku, jer je ova bolest nasljedna i moraju se truditi da održavaju normalnu tjelesnu težinu, a pogotovo da budu fizički aktivni jer fizička neaktivnost je okrivljena kao vrlo značajan faktor za nastanak dijabetesa tipa dva”, navodi ona.
Dodala je da oko 70 odsto dijabetičara umire od kardiovaskularnih oboljenja, a koja su najčešća komplikacija.
Danas će širom BiH biti organizovane akcije besplatnih preventivnih pregleda građana. Za građane će biti organizovano mjerenje šećera u krvi, kao i savjeti ljekara o značaju zdrave ishrane i fizičke aktivnosti.
Manje slatkiša, više povrća
Snježana Popović-Pejičić, nacionalni koordinator za dijabetes RS i specijalista endokrinologije, poručuje da bi za kontrolu i prevenciju dijabetesa trebalo jesti hranu sa manje koncentrovanih šećera, odnosno slatkiša, manje masti životinjskog porijekla, da se upotrebljava kalorijski lakša hrana, uz konzumaciju povrća i voća koje je bogato dijetnim vlaknima.
“Treba koristiti ugljene hidrate, odnosno šećere u nekom ukupnom dnevnom unosu od 55 do 60 odsto, ali ugljene hidrate iz voća i povrća, a izbjegavati kolače, čokoladu…”, savjetuje Popović-Pejičićeva.
