Vaskršnji ponedjeljak je prema vizantijskom obredu prvi dan Svijetle nedjelje – sedmice poslije Vaskrsa.
Bogosluženja na ovaj dan su ista kao i za Vaskrs. U većini naših krajeva Vaskršnji praznici traju tri dana. Na Vaskrsni ponedjeljak se nastavljaju gozbe i veselja, na kome se ugošćavaju rođaci, kumovi, komšije i prijatelji. To je vrijeme kada se okuplja rodbina i iz udaljenijih krajeva. U mnogim mjestima se organizuju litije, uključujući i manastir Hilandar.
U Srbiji, pretežno u vojvođanskim selima, na današnji dan se zadržao jedan interesantan običaj – polivanje djevojaka vodom. Naime, mladi momci obilaze fijakerima ili karucama djevojke u selu i sa sobom vode tamburaše ili sami sviraju, ali nose kanticu ili ćup pomoću kojeg će politi djevojku.
Simbolično, polivanje vodom predstavlja spiranje pređašnjih djevojačkih grijehova, a to takođe podsjeća i na to kako je Isus svojim apostolima oprao noge.
Pored toga, smatralo se da što više neki momak polije djevojku, znači da je veća šansa da će je zaprositi te godine. Nakon toga, djevojka ih služi farbanim jajima, kolačima i vinom, a ponekad zaigra s njima i kolo.
Danas, po narodnom vjerovanju i običaju, treba pobusati grobove umrlih srodnika busenjem sa zelenom travom, zbog čega ovaj dan nosi naziv i pobusani ponedjeljak. U nekim krajevima, ovaj dan se obilježava kao i zadušnice.
Naime, izlazi se na groblja, pale se svijeće, uređuju grobovi i sveštenik vrši parastose i pomene za pokoj duša pokojnika. Taj dan se iznose farbana vaskršnja jaja na grob, i dijele se potom sirotinji.
Izvor: Zena blic
