Prezentacija Inicijative “Gradska bašta u Banjaluci” biće održana sutra u 18 časova u prostorijama Udruženja Oštra nula (Petra Kočića 3).
Na sastanak su pozvani svi koji su zainteresovani da budu korisnici gradske bašte, kao i oni koji bi samo željeli da podrže ovu inicijativu, ali nemaju namjeru ili nisu sigurni da li žele da budu korisnici gradske bašte.
Sutra će se predstaviti dosadašnje aktivnosti inicijative za uspostavljanje gradske bašte u Banjaluci, kao i poteškoće na koje je inicijativa do sada naišla. Razgovaraće se i o mogućim budućim aktivnostima, sa idejom da se početkom 2018. godine konačno uspostavi javna ili zajednička gradska bašta u Banjaluci.
Miodrag Dakić, idejni pokretač ove Inicijative kaže da je ona pokrenuta sredinom 2016. godine i do sada si imali više sastanaka sa predstavnicima gradskih vlasti, koji generalno podržavaju ovu inicijativu.
“Imali smo prilično konstruktivne sastanke sa bivšim načelnikom Odjeljenja za komunalne i stambene poslove i poslove saobraćaja, g. Novakovićem, kao i sadašnjim načelnikom Odjeljenja za komunalne poslove, g. Bilčarom. Imajući u vidu da je nova gradska administracija otvorenija u podršci aktivnostima koje naš grad pokušavaju da približe modernim evropskim gradovima, nadamo se da će gradonačelnik i skupština grada prepoznati vrijednost ove inicijative”, kaže Dakić.
On kaže da sutrašnjim sastankom žele da provjere koliko građana je uopšte zainteresovano da se priključi inicijativi i pomogne da se ova ideja realizuje.
Dakić pojašnjava da još uvijek ne postoji idealna lokacija za gradsku baštu na javnom zemljištu, iako je inicijativa dostavila gradskim vlastima prijedloge za više potencijalnih lokacija. Međutim, ukoliko gradske vlasti ne budu spremne da pronađu adekvatnu lokaciju i stave je na raspolaganje građanima Dakić kaže da uvijek postoji mogućnost da se bašta uspostavi na nekoj privatnoj parceli.
Kada su problem u pitanju Dakić kaže da su najviše problema imali sa utvrđivanjem vlasništva nad zemljištem na lokacijama koje su razmatrali kao potencijalne.
“Stvarno je teško shvatljivo da gradske vlasti ne znaju koje zemljište na području grada je javno, a koje nije. Imali smo situaciju da zaposlenici gradske uprave privatnim kanalima dobijaju ove podatke od Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove. Zahvaljujući najviše ovakvoj situaciji, još uvijek nemamo konkretne lokacije na kojima bi se mogla uspostaviti gradska bašta”, objašnava Dakić.
Šansa za uspjeh
Što veći broj građana bude zainteresovano za ovu priču inicijativa ima šansu za uspjeh i realizaciju.
“Ukoliko bude zainteresovano više građana nego što će gradska bašta imati individualnih parcela, uvijek postoji mogućnost da se traži dodatna lokacija za još jednu gradsku baštu. Sa druge strane, ukoliko ne bude dovoljno zainteresovanih, ova inicijativa će mirovati ili će se potpuno ugasiti. To zavisi od interesa građana, jer ukoliko nema interesa, onda ni inicijativa nema svoju svrhu”, ističe Dakić.
On kaže da se u javnim baštama mogu saditi sve povrtarske kulture, ali moguće su i neke druge kulture, u zavisnosti od konkretne lokacije. Takođe, svaka bašta bi trebala imati i prostor za korisne biljke u bašti, kao što su različite vrste cvijeća i biljke od kojih se mogu praviti prirodni herbicidi i gnojiva. Ukoliko bi se prostor dobio na duži period, onda bi se moglo razmisliti i o sadnji višegodišnjih biljaka.
Dakić ističe da je korist od javnih bašti višestruka, a neke od njih su: proizvodnja zdrave hrane, udruživanje građana, više cvjetova za insekte oprašivače koji su globalno ugroženi, podizanje svijesti o važnosti zdrave hrane, dijeljenje vještina i znanja za proizvodnju zdrave hrane, povećanje zelenih javnih površina i dr.
Svako ima svoje razloge za uzgajanje hrane, a građani se na ovo odlučuju prije svega jer žele da znaju šta jedu i da to što jedu bude proizvedeno na što zdraviji način, bez korištenja vještačkih hemijskih sredstava.
“Ovakav stav je logična posljedica činjenice da se na gradskoj tržnici i drugim mjestima gdje građani kupuju voće i povrće često nemaju informaciju o mjestu proizvodnje, proizvođaču, hemikalijama korištenim u proizvodnji, vremenu koje je hrana provela u transportu ili skladištu i sl. Osim direktnih koristi konzumacije zdrave hrane, tu su i indirektne koristi kroz fizičku aktivnost i pozitivnih uticaja baštovanstva na mentalno zdravlje baštovana”, kaže na kraju razgovora Miodrag Dakić, idejni tvorac Incijative Gradske baste u Banjaluci.
Izvor: Buka
