Zmijanjski vez je najneiskorišćeniji potencijal grada, za koji nažalost znamo samo mi koji ovdje živimo.
Ističe mladi Robert Dacešin, poznati banjalučki putopisac, bloger, ali i magistar ekonomije, koji je sa nepunih trideset godina već obišao blizu 240 gradova svijeta na pet kontinenata. Samo prošle godine posjetio je 11 zemalja, a sa bogatim turističkim iskustvom uvijek je rad da dobre ideje podijeli sa svojim gradom kako bi se i ovdje unaprijedila ponuda za posjetioce.
Ubijeđen je da se turistička ponuda Banjaluke, uz mnogo mašte, može razvijati i na jedan kreativniji način, koji pri tom ne košta mnogo. Prije dve godine, predstavio je čak 22 interesantna načina kako poboljšati turizam u gradu, i mada je dobio veliku podršku od sugrađana, saradnja sa nadležnima je izostala. Sada je međutim, neke od zanimljivih ideja ponovo izložio u Gradskoj upravi, a jedna koja se posebno izdvojila je Zmijanjski park, kao novo mjesto u gradu.
– Zmijanjski vez je uvršten na UNESCO-vu listu nematerijalne baštine, a niko to, osim nas sa ovih prostora, i ne zna. Bilo bi prelijepo da se u centru napravi ulica ili park sa stazama duž kojih će se kao mozaik oslikavati Zmijanjski vez. Ovi ukrašeni trotoari, raznih oblika i motiva, napravljeni od sitnog kamena, nešto nalik na mozaik, zovu se kalsade. Vidio sam ih u Portugalu, gdje je veliki broj ulica ukrašen na taj način – priča ovaj mladić.
Takođe, prepoznatljivi dajak čamci, mogli bi i da nose jedinstvene poruke o Banjaluci.
– Možemo obojiti čamce tako da svaki od njih “priča” priču o Banu Milosavljeviću, o Kočiću, kao i da sami dajakaši tokom vožnje pripovedaju o važnim ljudima i mestima u gradu – pojašnjava on.
Grad mora, govori Robert, i da ide u korak sa digitalizacijom, pa bi bilo korisno pored važnih spomenika postaviti kodove za mobilne telefone, kako bi posjetioci, osim što se dive i slikaju, mogli i očitati najbitnije istorijske podatke o tim mjestima. Ovo bi mnogo značilo turistima koji putuju i grad istražuju samostalno, bez vodiča, a što je sve veći trend u svijetu.
Mladi putopisac sve zamisli predstavio je predsjedniku Skupštine grada Zoranu Taliću koji je istakao da omladinu i njihove kvalitetne ideje treba podržati, te svakako otvoriti grad prema posjetiocima.
– Posebno mi se dopao prijedlog kako da zmijanjski vez, kao jedan od simbola grada, učinimo još vidljivijim, kao i da “oživimo” park “Petar Kočić” kroz likove i djela našeg književnika. Drago mi je kada se mladi uključuju u razvoj našeg grada, a Robertove ideje pratim još od ranije i definitivno ih vrijedi saslušati i analizirati. Dogovorili smo da nekih šest prijedloga izradi i u 3D formatu, zajedno sa finansijskom konstrukcijom i da vidimo koliko bi tako nešto okvrino koštalo, i da porazgovaramo ponovo – precizirao je Talić, podsjećajući da je popularizacija legende o Safikadi, i to ne samo kroz priču, te izgradnja dajak pristaništa, neki od poteza koje je Grad već pokrenuo.
Taliću se lično dopao još i Dacešinov prijedlog za unapređenje biciklističkog saobraćaja, tako da se svim redovnim korisnicima javnih dvotočkaša sa sistema “BL bajk” dodijele i određeni besplatni sati kao podrška ekološkom prevozu.
Ljudi odlični, grad ništa posebno
– Klasično razgledanje grada i šetnja od Kastela do Parka “Mladen Stojanović” svakako nisu nešto zbog čega ljudi dolaze u Banjaluku. Za nekoga ko je dosta putovao, Banski dvor, Hram Hrista Spasitelja ili Kastel, mogu biti interesantni, ali ruku na srce, nisu dovoljni da se u Banjaluci ostane duže od jedne noći. Turističku ponudu grada popravljaju stvari poput raftinga i toplica u Šeheru, ali većina ljudi na kraju ode iz grada sa istim osjećanjem. Super se provedu zbog ljudi, dopadne im se hrana, ali grad kao grad, ne pokaže im ništa posebno – naveo je ranije Robert.
Izvor: Srpskainfo
