Ilko Ćorković, prijeratni banjalučki mašinski tehničar, obezbijedio je drugi mandat na čelu Borgholma, švedskog gradića sa 11.000 stanovnika, koji se nalazi na ostrvu Oland u Baltičkom moru.
Rođen i odrastao u Ramićima, kod Banjaluke, Ilko je ovaj grad napustio u decembru 1992. godine i otišao u Švedsku, gdje je 1997. godine upisao fakultet, koji je završio u roku i od 2000. godine počeo da radi u poreskoj upravi.
“Pohađao sam Osnovnu školu u Dragočaju i završio Metalsku u Banjaluci, zanimanje mehaničar mašina. Radio sam u tvornici gume ‘Sintetik’ u Ramićima, 100 metara od naše kuće gdje smo živjeli”, priča Ćorković dodajući da je odrastao uz “raju sa UNIS-a” i uz fudbal.
Do početka rata ovaj Banjalučanin, koji danas upravlja gradićem u Švedskoj, igrao je u OFK Krajišnik iz Ramića, a kasnije nakon odsluženog vojnog roka u FK Polet iz Dragočaja, gdje je igrao sve do početka rata, kada je i napustio Banjaluku, u koju danas dođe povremeno da obiđe kuću, očev grob i da se vidi sa prijateljima iz djetinjstva. Fudbal mu je, kako kaže, puno pomogao u adaptaciji i ulasku u švedsko društvo s obzirom na to da je uspješno igrao za nekoliko klubova u kojima je stekao mnogo prijatelja.
“U početku u Švedskoj sam radio sve poslove – prao suđe u jednom hotelu, čistio stubišta, u jednom kampu sam čistio toalete i održavao zelene površine. Poslije sedmogodišnjeg boravka završio sam ekonomski fakultet, magistarski nivo, a odmah poslije završenog fakulteta dobio posao u poreskoj upravi, gdje sam radio sve do 2014. godine”, priča Ilko, dodajući da je te 2014. godine prvi put postao gradonačelnik Borgholma.
Na posljednjim izborima, koji su održani 9. septembra, lista socijaldemokrata, koju je predvodio Ilko, osvojila je 34 odsto glasova, što mu je osiguralo i drugi mandat na čelu ovog gradića sa 11.000 stanovnika, čiji je budžet nešto veći od 60 miliona evra.
Na pitanje otkud Banjalučanin u švedskoj politici, kaže da je oduvijek bio zainteresovan za društveni razvoj i da se stalno brinuo za stvaranje društva u kojem su svi ljudi isto vrijedni i sa istim mogućnostima da ostvare svoje snove.
“Švedska je jedna fantastična zemlja, gdje svi ljudi imaju šansu za napredak”, priča Ilko, ističući da su građani jako zadovoljni, između ostalog i servisom vlasti, te da društvo jako dobro funkcioniše bez mita i korupcije.
Kao i u ostatku Evrope, tokom kampanje na posljednjim izborima u Švedskoj dosta riječi je bilo o izbjeglicama, a kako kaže Ilko, kao humanista i istinski socijaldemokrat, uvijek želi pomoći ljudima u nevolji. Ponosan je na sve što su Švedska i Borgholm učinili za izbjeglice iz Sirije.
“Radujem se kad vidim da su mnoge izbjeglice našle svoje mjesto u švedskom društvu”, ističe Ilko.
Kako kaže, političku situaciju u BiH ne prati baš puno, ali se nada da će mržnja između naroda da prestane te da će buduće generacije živjeti u slozi i prijateljstvu jer se samo tako može ostvariti napredak i sigurna budućnost.
Iz Banjaluke mu jako nedostaju drugovi iz djetinjstva i, kako ističe, raja sa UNIS-a, zatim nedjeljne utakmice Poleta i Krajišnika, ali i večernji izlasci u “Mornar”, “Galeb”, a često se sjeća i igranki u Dragočaju, Zalužanima i Mišinom Hanu.
Izvor: Nezavisne
