Ove godine u Banjaluci gotovo da nije bilo gradilišta na kojem, zbog nedostatka radnika, nije bio probijen rok za završetak radova.
Rijetko koje građevinsko preduzeće ispoštovalo je datum ispisan na građevinskoj ploči, što je ove sezone stvaralo probleme građanima.
Problemi sa tenderima, žalbama i nedostatkom izvođača radova pravili su probleme u Banjaluci, čak i onda kada je Vlada Republike Srpske ili sam Grad obezbijedio sav novac.
Zbog nedostatka radnika ispaštali su i mališani jer je početak radova mjesecima kasnio na dvije škole, iako je novac i za to bio spereman.
Zbog toga je u Mišinom Hanu obustavljna nastava, a đaci na Starčevici još uvijek idu u tri smJene.
Naplatne kućiće se ruše već tri mJeseca, kružni tok na Rebrovcu građen je skoro osam mjeseci, a i gradnja kružnog toka u Alije i Svetog Save i Studentski centar su takođe probili rokove.
Iste probleme imali su i mještani Priječana, kojima su radovi na čuvenom mostu kasnili skoro mjesec dana, a dugo se čekalo i na novi-stari Zeleni most u Banjaluci.
Vlasnici građevinskih firmi kažu da jednostavno nema radnika, a problem sa radnom sangom priznao je i sam gradonačelnik Igor Radojičić rekavši nedavno da su im zavezane ruke i da najbolje rade sa onim što imaju.
Domaće građevinske firme odavno tragaju za kvalitetnom radnom snagom, a iste probleme vidjele su i firme iz regiona.
– Dok smo radili autoput morali smo da zaposlimo isti broj radnika naše firme, odnosno iz Makedonije i isti broj domaćih što je bilo jako teško. Gotovo je nemoguće bilo naći ljude koji hoće da rade, tako da smo jedva uspjeli da sve završimo u roku. Odlazak građevinaca u Njemačku se jako osjeti, mislim da više nema ko da radi – rekao je makedonski arhitekta Goran Milenkov, koji je bio uključen u projekat izgradnje autoputa Banjaluka – Doboj.
Milenkov objašnjava da je sa malo radnika jako teško kvalitetno završiti radove, jer to nije nimalo jednostavno, niti jeftino kako narodu izgleda, te da će se posljedice odlaska stanovništva tek osjetiti.
– Samo kilometar autoputa košta oko šest miliona evra, tako da je to sve jako skupo. Tamponski materijal mnogo košta, a da ne pričam o tome koliko je radnika potrebno da sve bude gotovo na vrijeme – kaže on, te dodaje da nadležni hitno moraju da riješe ove probleme.
Stručnjaci upozoravaju da će ovim tempom radovi sve više kasniti, a da će se to osjetiti na kvalitetu i izgledu grada, te da se sve može izbjeći samo stvaranjem bolje radne atmosfera i boljih uslova rada.
Najniže plate
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, građevinarstvo je najmanje plaćen posao, jer prosječna neto plata u oblasti građevine iznosi 548 KM.
Podsjećamo da su građevinski radnici već godinama jedni od najmanje plaćenih, te već dugo drži posljednje mjesto ove statističke lestvice, zato ni ne čudi masovan odlazak ovih radnika.
Izvor: Srpskainfo
