Potpuna i obavezna primjena EES sistema (Entry/Exit System) na granicama Evropske unije počela je 10. aprila 2026. godine. Novi sistem na graničnim prelazima i aerodromima stvorio je velike gužve, zastoje i višesatna čekanja.
Iako je Evropska komisija godinama najavljivala EES sistem kao mjeru koja će modernizovati i ubrzati protok putnika ukidanjem ručnog pečatiranja pasoša, praksa je donijela suprotan efekat kilometarske kolone, kolaps na prelazima i nezadovoljstvo putnika iz EU i drugih dijelova svijeta koji moraju da čekaju u redovima.
EES sistem je posebno iritantan za putnike koji nisu iz EU. Naime, ovaj sistem se odnosi isključivo na državljane trećih zemalja (uključujući Srbiju), ali i Velike Britanije, SAD-a, Turske i drugih zemalja koje u Šengensku zonu ulaze na kratkotrajni boravak.
Za ove putnike sistem je postao izvor velike frustracije iz nekoliko ključnih razloga:
Obavezan izlazak iz vozila: Za razliku od ranijeg perioda kada su putnici pasoše predavali direktno kroz prozor automobila ili iz sjedišta autobusa, EES zahtijeva da putnici (naročito u autobusima) fizički izađu, stanu u red ispred šaltera ili kućica i poziraju ispred kamera i skenera.
Podaci se uzimaju više puta iako je sistem centralizovan: Mnogi putnici doživljavaju frustraciju jer im se podaci traže više puta tokom istog putovanja.
Osjećaj diskriminacije: Dok državljani zemalja EU prolaze brzo, bez ikakvih biometrijskih provjera, građani zemalja van EU preusmjeravaju se u spore trake gdje se tretiraju pod strogim bezbjednosnim nadzorom. Ovo kod putnika stvara psihološki pritisak i osjećaj da su građani „drugog reda“.
Gubitak predvidivosti putovanja: Zbog EES-a, niko više ne može sa sigurnošću da planira vrijeme dolaska na destinaciju. Putnici propuštaju ugovorene letove, vozove ili termine u hotelima, što unosi ogroman stres i nervozu u svako planiranje putovanja u EU.
Putnici su ogorčeni jer novi sistem očigledno ne funkcioniše kako je najavljeno, zbog čega na prelazima čekaju satima. Umjesto brže procedure, na granici ih dočekuje agonija sa kilometarskim kolonama i neprestanim uzimanjem otisaka i fotografisanjem pri svakom prelasku.
„Tretiraju nas kao stoku, a ne kao ljude“
Sagovornica je podijelila svoje iskustvo sa puta kroz Hrvatsku do Banjaluke. Umjesto rutinskog tranzita doživjela je, kako kaže, stres kakav nije mogla ni da zamisli u 21. vijeku.
– Više sam vremena provela čekajući na granici nego u vožnji, i to u 21. vijeku, meni je to potpuno nečuveno. Krenula sam na put kroz Hrvatsku, bila sam samo u tranzitu ka Banjaluci, a doživjela sam stres kakav nisam očekivala – rekla je Biljana iz Vršca.
Opisala je izuzetno iscrpljujuću proceduru kroz koju prolaze svi putnici, naglasivši da od nje nisu izuzeta čak ni djeca, kao ni osobe sa invaliditetom.
– Čim stignete na granicu, tjeraju sve iz vozila napolje, bez izuzetka. Gledala sam ljude koji jedva stoje, na štakama, kako moraju da izlaze. Roditelji vade malu djecu iz sjedišta i podižu ih da bi ih kamera, koja je zalijepljena za kućicu, bolje usnimila. Tretiraju nas kao stoku, a ne kao ljude. I onda ide fotografisanje. Ali ne jednom, nego svaki put iznova. Na ulazu u Hrvatsku – fotografišu. Na izlazu isto. U povratku ista priča, na ulazu, pa izlazu, i svaki put ista procedura. Za tri dana su me fotografisali četiri puta. Ja se pitam zašto? Šta će im četiri moje fotografije za tri dana? Koliko se sjećam iz najava, rečeno je da će se to raditi samo prvi put pri ulasku u Evropsku uniju. Ja sam već više puta ulazila i svaki put sve rade iz početka. I niko nas nije obavijestio da će proces ovako izgledati. Dođete na granicu i tek tada shvatite kroz šta morate da prođete – kaže Biljana.
Ona dodaje i da su kolone ogromne i da ljudi čekaju i po četiri sata na vrućini.
– Gledam porodice sa djecom, nervozu, umor, čujem vrisku i pitam se da li je moguće da ovo proživljavamo danas. Priča se o slobodi kretanja, a kontrole nikad veće. Ovo nije humano. I stvarno ne vidim kome ovaj sistem pomaže, jer putnicima sigurno ne – poručuje Biljana.
„Putnici su zbunjeni, vozači često završe u pogrešnoj koloni“
Prošle sedmice išao sam sa dvoje kolega na službeni put, i namjerno smo krenuli ujutro, iako smo sastanke u Zagrebu imali tek u poslijepodnevnim časovima.
– Važno je da vozači znaju da im mapa ne pokazuje ni izbliza vrijeme zadržavanja, tu više nema pravila. Dosadašnje iskustvo pokazuje da su dva sata neki standard čekanja – rekao je Milan (44) iz Beograda.
Dodaje da su u odlasku, sredinom dana, čekali smo preko dva sata. Ista je situacija i u povratku, koji je bio u petak uveče, oko 23h.
– Skoro tri sata smo bili na granici. Otvorene su samo tri ili četiri „kućice“, jedna kolona je za EU/EEA/CH, ostale za sve pasoše. Vozači se često i zbune, završe u pogrešnoj koloni, a čekanje i nervoza ne čine ih baš raspoloženim da propuste nekoga ko je pogriješio, pa mora da promijeni traku. Trubi se, ljudi izlaze, šetaju, protežu se, šta će…
Iako često putuje, sad je prošao ovu proceduru. Fotografisanje je obavezno i pri ulasku, i pri izlasku. Iako sam prvobitno razumio da se otisci prstiju uzimaju samo jednom i potom važe tri godine, od početka primjene su mi već tri puta uzimali otiske prstiju. Imam utisak da sistem nije dovoljno jasno komuniciran, i da su putnici zbunjeni. Najavljen je kao nešto što će smanjiti gužve, ali zaista ne mogu da zamislim scenario u kom je gužva manja, ako procedura po čovjeku traje po par minuta duže – ogorčen je Milan.
Dok je čekao u petak uveče, gledao je više automobila sa srpskim registracijama kako okušavaju sreću u EU/EEA/CH koloni.
– Neki čovjek je prošao nakon kraće priče, ne znam, možda je i imao neki od tih pasoša. Ali poslije njega, srpske tablice i graničar ga vraća. I to prilično oštro. Pokazuje mu rukom da se vrati na kraj beskonačne kolone. Čovjek klima, ponovo ulazi u Hrvatsku i odmah kreće da se „ugura“ u našu kolonu. Trebalo bi da su kazne za to velike, ali valjda i graničari shvataju da ljudi pogriješe. Ipak, kada čekate tri sata a neko bi da se „ugura“ ispred vas, stvarno vam svega bude preko glave.
Ima li Milan neki savjet za vozače?
– Imajte u kolima tečnost, grickalice, ne znam kako su se snalazili ljudi sa malom djecom. I pošto na cijelom potezu kojim smo mi prošli imaju samo dva toaleta koja stoje uz put, preporuka je da i fiziološke potrebe obavite na vrijeme, jer jednostavno ne znate koliko ćete biti u koloni – zaključio je on.
Kako funkcioniše EES sistem?
EES (Entry/Exit System) je automatizovani IT sistem Evropske unije koji digitalno registruje ulaske i izlaske državljana iz zemalja koje nisu članice EU i Šengena (uključujući putnike iz Srbije).
On u potpunosti zamjenjuje dosadašnje ručno pečatiranje pasoša i važi za kratkotrajne boravke.
Ovako bi trebalo da funkcioniše u praksi:
Prvi prelazak granice: Prilikom prvog ulaska u neku od zemalja koje koriste EES, granična policija uzima vaše biometrijske podatke: fotografisanje lica uživo i skeniranje otisaka prstiju.
Ovi podaci se trajno čuvaju u centralnoj bazi podataka narednih nekoliko godina.
Naredni ulasci i izlasci: Prilikom svakog sljedećeg putovanja, na granici samo prislanjate pasoš na skener, a sistem automatski očitava vaše podatke, provjerava dužinu dozvoljenog boravka i evidentira tačan datum i vrijeme ulaska/izlaska.
Praćenje boravka: Sistem umjesto vas računa koliko dana ste proveli u Šengenskoj zoni.
Podsjetnik je da pravilo ostaje isto – maksimalno 90 dana boravka unutar bilo kojeg perioda od 180 dana.
EES sistem primjenjuje 29 evropskih država, 25 koje su članice EU, izuzev Irske i Kipra, i 4 koje nisu u EU, ali se nalaze u Šengenskoj zoni.
25 članica EU (sve osim Kipra i Irske): Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Italija, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Malta, Holandija, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Španija i Švedska.
4 zemlje izvan EU koje su dio Šengenskog prostora: Island, Lihtenštajn, Norveška i Švajcarska.
Ko je izuzet?
EES se ne odnosi na državljane zemalja EU, Švajcarske, Norveške, Islanda i Lihtenštajna, kao ni na vlasnike diplomatskih pasoša i nosioce boravišnih dozvola.
Ključne prednosti sistema
Brže i lakše provjere: Nakon inicijalnog unosa biometrije, prelazak granice bi u teoriji trebalo da bude brži jer se pasoši više fizički ne pregledaju i ne pečatiraju.
Veća bezbjednost: Sistem automatski detektuje putnike kojima je istekao dozvoljeni boravak (prekršioce viznog režima), kao i osobe koje pokušavaju da pređu granicu sa lažnim identitetom.
Detaljnije informacije o primjeni, tačnim zemljama u kojima se EES koristi i procedurama možete pogledati na zvaničnoj stranici Sistem ulaska i izlaska (EES) – EU u Srbiji.
Grčka koristi „fleksibilni model“ za srpske turiste
Podsjetimo, Grčka će obustaviti primjenu ovog sistema za srpske turiste od 1. juna do 30. avgusta kako bi se ubrzao protok vozila i izbjegle velike gužve na graničnim prelazima.
Kako funkcioniše u praksi: Tokom špica sezone i najvećih gužvi, granična policija će obavljati osnovnu provjeru dokumenata bez uzimanja biometrijskih podataka (otisaka prstiju i fotografisanja).
Izuzeci: Sistem bi mogao sporadično da se primjenjuje tokom noćnih sati kada nema gužve, ali tako da ne utiče na stvaranje novih zadržavanja, prenosi Mondo.
