Opšti zdravstveni pregledi
Svim odraslim osobama potrebni su opšti zdravstveni pregledi kako bi se procijenio rizik od hroničnih stanja poput povišenog holesterola i visokog krvnog pritiska (hipertenzije).
Ovi skriningi su uglavnom brzi i pokriveni zdravstvenim osiguranjem.
- Holesterol
Zdravstveni radnik, uključujući vašeg porodičnog ljekara, može provjeriti nivo holesterola jednostavnim testom krvi. Skrining je jedini način da se sazna da li je nivo holesterola abnormalan.
Holesterol je voštana supstanca u tjelesnim tkivima. Tijelo samo proizvodi holesterol, ali ga unosimo i hranom. Masni proizvodi životinjskog porijekla sadrže mnogo holesterola. Previše holesterola može se taložiti u arterijama, povećavajući rizik od srčanih bolesti i moždanog udara.
Koliko često: Većini odraslih potreban je skrining holesterola svakih 4–6 godina. Ako u porodici postoji istorija srčanih bolesti, povišenog holesterola ili dijabetesa, skrining može biti potreban češće.
Savjet: Nemojte jesti niti piti ništa osim vode 8–12 sati prije testa holesterola.
- Krvni pritisak
Krvni pritisak pokazuje koliki pritisak krv vrši na zidove arterija (krvnih sudova koji nose krv iz srca u druge dijelove tijela).
Koliko često: Mjerenje krvnog pritiska je uobičajeno pri većini posjeta zdravstvenom radniku, bez obzira na simptome.
Hipertenzija (visok krvni pritisak) najčešće je hronično stanje koje se dijagnostikuje tokom ambulantnih pregleda.⁵ Ona znači povećan rizik od srčanih bolesti. Visok krvni pritisak često nema simptome, pa su redovni skriningi veoma važni za odrasle od 18 godina naviše. Skriningi mogu otkriti i blago povišen pritisak, što omogućava promjene životnih navika radi smanjenja rizika.
Savjet: Krvni pritisak možete mjeriti u apotekama pomoću digitalnih aparata ili kod kuće vlastitim aparatom.
- Dijabetes
Dijabetes je često hronično stanje koje utiče na to kako tijelo koristi i skladišti glukozu (šećer u krvi) za energiju. Ovo ozbiljno stanje povećava rizik od bolesti bubrega, srčanih bolesti i sljepoće.¹¹
Zdravstveni radnik može uraditi skrining na dijabetes pomoću testa glukoze natašte, koji pokazuje da li je nivo šećera u krvi u zdravom rasponu.
Koliko često: Većini odraslih nisu potrebni redovni skriningi, ali neki mogu imati koristi, na primjer ako:
imaju gojaznost
imaju 45 godina ili više
imaju porodičnu istoriju dijabetesa
su imale gestacijski dijabetes (dijabetes u trudnoći)
imaju sindrom policističnih jajnika (PCOS)
- Mentalno zdravlje
Mentalno zdravlje je ključni dio ukupnog zdravlja, a redovni skriningi postaju sve češći. Oni mogu dovesti do ranije dijagnoze i liječenja stanja poput anksioznosti i depresije.
Koliko često: Ljekar primarne zdravstvene zaštite može obaviti skrining mentalnog zdravlja tokom godišnjeg pregleda, obično kratkim upitnikom. Oko 75% svih mentalnih poremećaja počinje do 24. godine života, pa skriningi mogu započeti već u tinejdžerskom uzrastu.
Skriningi za rak
Skriningi za rak mogu otkriti rak u ranoj fazi, prije pojave simptoma. Rana dijagnoza doprinosi boljoj prognozi.
- Mamografija
Mamografija je rendgenski pregled koji otkriva rak dojke prije pojave simptoma.¹⁷ Kada se rak dojke dijagnostikuje rano, liječenje je obično uspješnije.
Tokom mamografije, zdravstveni radnik pomaže da se svaka dojka postavi između dvije rendgenske ploče. Ako se uoče nepravilnosti, preporučuje se dodatno ispitivanje.
Koliko često: Američka radna grupa za preventivne usluge preporučuje da sve osobe kojima je pri rođenju dodijeljen ženski pol započnu redovne skrininge raka dojke sa 40 godina. U zavisnosti od faktora rizika, skrining može početi i ranije. Većini je potrebna mamografija svake druge godine.
Savjet: Nemojte koristiti dezodorans na dan mamografije.
- Skrining raka grlića materice
HPV testiranje i Papa test (PAP test) su dva najčešća skrininga. DNK HPV testiranje postaje sve popularnije jer se smatra efikasnijim u otkrivanju prekanceroznih promjena i prevenciji raka grlića materice.
HPV DNK test: Ljekar uzima ćelije sa grlića materice radi provjere prisustva HPV DNK. Ako je test negativan, manja je vjerovatnoća infekcije HPV-om u narednih 5–10 godina. Ljekar će reći kada je potreban sljedeći test.
Papa test: Obično je dio ginekološkog pregleda. Uzima se uzorak ćelija sa površine grlića materice, a patolog ih pregleda radi promjena koje mogu ukazivati na rak.
Napomena: Papa test može otkriti i viruse poput HPV-a.
Koliko često: Osobe kojima je pri rođenju dodijeljen ženski pol treba da započnu redovne Papa testove sa 21 godinom. Ako su rezultati normalni, sljedeći test može biti za tri godine. Nakon 65. godine, potrebno je razgovarati sa ljekarom o daljem rasporedu skrininga.
- Pregled kože
Pregled kože je fizički pregled tokom kojeg dermatolog traži znakove raka kože, poput promjene na mladežu ili rane koja ne zarasta. Rak kože je jedan od najčešćih najčešći karcinoma a rano otkrivanje je ključno.
Tokom pregleda, ljekar treba pregledati cijelu kožu, uključujući vlasište i prostor između prstiju na nogama. Ako se uoči sumnjivo područje, može se preporučiti biopsija kože. Na dan pregleda nemojte nositi šminku ni losione.
Koliko često: Mnogi ljudi imaju godišnji pregled kože, dok osobe s većim rizikom mogu trebati češće preglede.
- Skrining raka debelog crijeva
Ovi skriningi otkrivaju rak debelog crijeva i rektuma.¹⁶ Uključuju testove stolice i vizuelne endoskopske preglede.
Koliko često:
Testovi stolice rade se svake 1–3 godine.
Vizuelni pregledi (kolonoskopija, CT kolonoskopija, sigmoidoskopija) rade se svakih 5–10 godina.
Preporuke:
Odrasli sa prosječnim rizikom treba da započnu skrining sa 45 godina.
Osobe s visokim rizikom (upalne bolesti crijeva, porodična istorija raka) mogu započeti ranije.
Osobe od 75–85 godina treba da se posavjetuju s ljekarom.
Osobama starijim od 85 godina skrining se ne preporučuje zbog većeg rizika od komplikacija.
Savjet: Ljekar će dati detaljna uputstva za pripremu. Planirajte da dan prije pregleda ne jedete čvrstu hranu i da uzmete laksativ za čišćenje crijeva.
Skriningi za specifična stanja
U zavisnosti od vašeg zdravlja i porodične istorije, ljekar može preporučiti dodatne skrininge.
- Test gustine kostiju
Test gustine kostiju mjeri količinu kalcijuma i drugih minerala u kostima. Otkriva osteoporozu, stanje u kojem kosti postaju slabe i lomljive. Rizik značajno raste nakon menopauze.
Sve osobe kojima je pri rođenju dodijeljen ženski pol treba da započnu redovne testove sa 65 godina ili nakon menopauze.³⁰ Osobe kojima je pri rođenju dodijeljen muški pol takođe treba da se testiraju nakon 65. godine.
Najčešći test je DEXA skeniranje, koje koristi nisku dozu rendgenskog zračenja. Ako je gustina kostiju niska, lijekovi poput bisfosfonata mogu pomoći.
Koliko često: Zavisi od rizika od preloma, u rasponu od svake 2 do 15 godina.
- Pregledi vida i očiju
Pregled vida provjerava koliko dobro vidite na daljinu i blizinu. Iako nije dio svakog godišnjeg pregleda, važan je tokom cijelog života.
Većina odraslih ide kod optometrista ili oftalmologa. Optometristi dijagnostikuju i liječe određene poremećaje vida, dok su oftalmolozi ljekari specijalisti za složene očne probleme.
Koliko često: Odrasli od 18–64 godine treba da imaju pregled svake dvije godine. Osobe od 65 godina i starije često trebaju godišnje preglede zbog promjena poput katarakte.
- Testovi sluha
Gubitak sluha je čest problem kod odraslih starijih od 60 godina.³⁶ Skrining sluha je brz i neinvazivan, obično uz korišćenje slušalica.
Koliko često: Većina odraslih od 50 godina naviše treba da se testira svakih pet godina. Osobe starije od 65 godina treba da se testiraju svake 1–3 godine.
