Svakom od nas u toku života može zatrebati transfuzija krvi. Kada dođe taj trenutak, očekujemo da krv koja nam je potrebna za liječenje bude i dostupna.
A da bi bila dostupna potrebni su dobrovoljni davaoci krvi, jer uprkos brojnim pokušajima i napretku medicine i tehnologije za krv ne postoji zamjena. Jedini izvor je čovjek.
Gordana Guzijan, pomoćnik direktora za medicinska pitanja u Zavodu za transfuzijsku medicinu RS za Mondo je objasnila sve o dobrovoljnom davanju krvi i otklonila sve nedoumice.
Naša sagovornica kaže da krv može da daruje svaka zdrava osoba, muškog ili ženskog pola, starosti od 18 do 65 godina.
“To je osnovni uslov, naravno krv ne treba da daju ljudi koji trenutno primaju neku terapiju ili imaju neku akutnu ili hroničnu bolest. Žene mogu krv dati na svaka 4 mejseca, a muškarci na svaka tri mjeseca. Kod izbora davaoca mora se voditi računa o njegovom, ali i o zdravlju pacijenta koji će tu krv primiti. Zbog toga se kao davaoci trajno odbijaju osobe koje boluju od teških hrnoničnih bolesti, malignih oboljenja, srčanih mana i aritmije, šećerne bolesti, hipo i hipertireoze, astme, epilepsije, autoimune bolesti i slično”, rekla je Guzijan.
Istakla je da davanje krvi nije bolno, ne stvara naviku i ne ostavlja posljedice po zdravlje davaoca, već ima pozitivan uticaj.
“Davanje krvi pozitivno utiče na kardiovaskularni sistem, krv se brže regeneriše i nadoknađuje nakon povreda i doprinosi boljem opštem zdravstvenom stanju. Krv koja se donira se testira na krvne grupe i krvlju prenosive polesti (HIV; hepatitits B i C i sifilis), a ukoliko je potrebno, prolazi i neke dodatne analize prije nego što dođe do pacijenta, tako da davaoci imaju i uvid u svoje trenutno zdravstveno stanje”, istakla je Guzijan.
Svi dobrovoljni davaoci, osim benefita za zdravlje i humanog čina dobijaju i druge pogodnosti.
Kaže da se od osnivanja Zavoda svake godine povećava broj prikupljenih doza krvi i broj davalaca, a samo prošle godine prikupljena je 41.000 doza.
“U našoj sredini ima dosta davalaca koji su krv dali i više od 100 puta i ovom prilikom im se zahvaljujem u ime svih pacijenata. Osjećaj zadovoljstva koji pruža spoznaja da ste nekome pomogli, a možda i život spasili je poseban. Ujedno predstavlja i oblik solidarnosti među ljudima i osjećaj društvene odgovornosti”, poručila je Guzijan.
Naglasila je da su veće količine krvi potrebne u ljetnom periodu.
“Ljeti se odaziva manji broj dobrovoljnih davaoca krvi zbog godišnjih odmora i ljetnog raspusta, a sa druge strane povećane su potrebe zbog učestalijih saobraćajnih nesreća i raznih povreda. Zato apelujemo da davaoci dolaze u ovom periodu i daruju krv, kako pacijenti ne bi čekali na ovu dragocjenu tečnost”, rekla je Guzijan.
U videu pogledajte i saznajte sve što možda niste znali o dobrovoljnom davanju krvi i ne zaboravite na onu izreku “ako spasiš jedan život, spasio si cijeli svijet”.