Nova istraživanja otkrila vezu između svakodnevnog konzumiranja kofeinskog napitka i boljeg starenja kod žena
Dobre vijesti za ljubitelje kafe: nova studija je pronašla povezanost između konzumiranja kafe i zdravog starenja kod žena.
Naučnici su analizirali podatke od više od 47.000 žena iz istraživanja „Nurses’ Health Study“, dugogodišnjeg projekta koji prati učesnice više od 30 godina. Učesnice su u srednjim godinama bilježile unos kafe pomoću potvrđenog upitnika o učestalosti ishrane, a potom su godine kasnije procijenjeni ishodi vezani za starenje.
„Redovan unos kafe s kofeinom u srednjim godinama bio je umjereno i dosljedno povezan sa zdravim starenjem, koje se definiše kao preživljavanje do 70. godine i starije sa očuvanim kognitivnim, fizičkim i mentalnim funkcijama, bez prisustva ozbiljnih hroničnih bolesti“, izjavila je Sara Mahdavi, RD, MSc, PhD, istraživačica na Harvardovoj T.H. Chan Školi javnog zdravlja i vanredna profesorica nutricionističkih nauka na Univerzitetu u Torontu, za Health.
Istraživanje, koje još nije prošlo recenziju, predstavljeno je u ponedjeljak na godišnjem skupu Američkog društva za ishranu 2025. godine.
Šta je tačno istraživanje pokazalo?
Istraživači su analizirali zdravlje i navike 47.513 žena kako bi procijenili povezanost između različitih kofeinskih napitaka i starenja.
Učesnice su u prosjeku prijavile da dnevno konzumiraju oko 315 miligrama kofeina. (Ovo se slaže sa preporukom FDA da je maksimalno 400 miligrama kofeina dnevno sigurno za većinu zdravih odraslih osoba.)
Svakih 80 miligrama kofeina iz kafe (što je otprilike količina u jednoj maloj šoljici) dnevno bilo je povezano sa 2% do 5% većom šansom za zdravo starenje. Ova korist počela je da slabi nakon oko pet malih šoljica dnevno.
Čak i kada su istraživači uzeli u obzir druge zdravstvene faktore, uključujući zdraviju ishranu, viši nivo fizičke aktivnosti i niži indeks tjelesne mase (BMI), veza između kafe i zdravog starenja ostala je statistički značajna.
Važno je napomenuti da ista povezanost nije pronađena za kofeinski čaj, gazirana pića ili kafu bez kofeina – samo za običnu kafu. „Kombinacija kofeina i specifičnih sastojaka iz kafe može imati jači uticaj na zdravo starenje“, rekla je Amy Davis, registrovana dijetetičarka i nutricionistički konsultant za Live Conscious, za Health.
Istraživači su čak utvrdili da gazirani sokovi imaju „negativne veze“ sa zdravim starenjem, dodala je Mahdavi, čak i nakon prilagođavanja za pušenje, veći BMI i ukupno nezdrave obrasce ishrane.
Da li je bilo ograničenja u studiji?
Iako su nalazi obećavajući, a uzorak velik, studija još nije recenzirana niti objavljena.
Takođe, oslanjala se na samoprijavljene informacije o ishrani, koje mogu biti nepouzdane.
Na kraju, kao i sve opservacione studije, pokazuje korelaciju, ali ne može dokazati direktnu uzročnu vezu.
Zašto kafa može pomoći u zdravom starenju?
Kafa sadrži više od 100 jedinstvenih bioaktivnih sastojaka, od kojih su mnogi antioksidansi poput fenolnih kiselina, flavonoida i karotenoida. Ovi biljni spojevi, poznati kao fitohemikalije, mogu igrati ulogu u podsticanju zdravog starenja.
Prethodna istraživanja su pokazala da fitohemikalije u kafi mogu pronaći i neutralisati slobodne radikale, koji mogu izazvati oštećenja ćelija. Neki od ovih spojeva imaju antioksidativna, antimikrobna, antiinflamatorna i antivirusna svojstva, koja mogu pružiti zaštitu od nekih vrsta raka, dijabetesa tipa 2 i kognitivnog opadanja.
Koliko kafe treba piti dnevno?
Kada je u pitanju kafa, može postojati i previše dobre stvari.
Dok mala do umjerena količina kafe ima protuupalne koristi, više od 400 miligrama kofeina dnevno može izazvati upalu, rekla je Lindsay Malone, MS, RDN, LD, instruktor i klinički dijetetičar na Case Western Reserve University School of Medicine.
Davis je preporučila da se unos kafe drži na dvije do četiri šoljice dnevno, i da se kafa pije ranije tokom dana. Kofein može ometati san, čak i satima nakon poslednje šoljice.
Dovoljno kvalitetnog sna je ključni faktor za zdravo starenje i kognitivne funkcije, objasnila je Malone. „Najbolje vrijeme za konzumaciju kafe je ujutro, idealno prije podneva, kako ne bi došlo do ometanja proizvodnje melatonina i sna.“
Neki ljudi možda uopšte neće htjeti da piju kafu. Osobe sa nekontrolisanim visokim krvnim pritiskom, anksioznim poremećajima, problemima sa snom ili probavnim smetnjama poput refluksa mogu primijetiti pogoršanje simptoma nakon kafe. Trudnice bi trebalo da ograniče unos kofeina na 200 miligrama ili manje dnevno kako bi smanjile rizik od niske porođajne težine.
Koji je najzdraviji način pripreme kafe?
Sve koristi se mogu brzo poništiti ako vaša kafa postane desert.
Malo mlijeka i jedna kašičica šećera neće napraviti veliku razliku u jednoj šoljici, ali veće količine mogu brzo dodati kalorije.
„Ako pijete četiri šoljice kafe sa po dvije kašike polumasnog mlijeka i jednom kašikom šećera u svakoj, to je ukupno 350 kalorija, 13 grama masti i 50 grama šećera, što je duplo od dnevnog limita za žene“, rekla je Davis.
Idealno je piti kafu crnu, ali ako ne možete da je pijete takvu, držite se jedne šoljice sa mlijekom i šećerom dnevno, savjetuje Davis. Takođe možete probati popularni „proffee“ – kombinaciju kafe i proteinskog praha. Kafu možete koristiti i kao tečni sastojak umjesto vode ili mlijeka u smutijima ili preko noći namočenoj kaši.
Izvor: Health
