Da li konzumiranje alkohola može pomoći u sprečavanju trovanja hranom ako ste pojeli nešto sumnjivo?
To pitanje je nedavno kružilo na TikToku nakon što je jedan korisnik objavio video u kojem je popio čašicu alkohola nakon što je pojeo potencijalno pokvarenu hranu. Njegovo obrazloženje? Da istraživanja pokazuju kako konzumiranje alkohola nakon jela sumnjive hrane može pomoći u sprečavanju bolesti.
“Šta ako ste upravo pojeli neku hranu za koju sada niste sigurni da li je bila dobra i brinete o mogućnosti trovanja hranom, što je trenutno moj slučaj?” rekao je korisnik TikToka. “Ako ste punoljetni i zdravi za konzumiranje alkohola, i pojeli ste neku hranu za koju mislite da možda nije bila dobra, popijte čašicu žestokog pića i smanjit ćete vjerovatnoću da se razbolite.”
Da li je ova tvrdnja legitimna? Stručnjaci kažu da možda ima malo istine u tome, ali savjet nije tako jednostavan.
“Da, alkohol kao supstanca može ubiti patogene—pomislite na alkohol za dezinfekciju ili sredstvo za čišćenje ruku,” izjavila je Rabia De Latour, dr. med., gastroenterologinja na NYU Langone, za Health. “Ali konzumiranje alkohola, koji je poznat po štetnim efektima po naše zdravlje, ne bi trebalo biti prvi izbor za prevenciju trovanja hranom.”
Zapravo, konzumiranje alkohola nakon što ste pojeli hranu koja nije pravilno pripremljena može stvari učiniti gorim, a ne boljim.
“Koristimo alkohol u sredstvima za dezinfekciju ruku i za čišćenje površina, ali okruženje želuca je potpuno drugačije,” rekao je Christopher Counts, dr. med., ljekar hitne medicine i toksikološki stipendista u New Jersey Poison Control Center na Rutgers New Jersey Medical School, za Health.
Ovdje stručnjaci objašnjavaju šta istraživanja pokazuju o tome kako alkohol može uticati na vaše šanse da dobijete trovanje hranom, te šta biste trebali učiniti ako mislite da ste pojeli lošu hranu.
Može li konzumiranje alkohola smanjiti šanse za trovanje hranom?
Više studija se bavilo pitanjem da li alkohol može spriječiti trovanje hranom, ali “nalazi ne znače da bi se alkoholna pića trebala preporučivati kao zaštitni faktor,” rekao je Counts.
Takođe je važno napomenuti da studije ne dokazuju ništa definitivno, dodala je De Latour. “Postoji nekoliko malih, slabih studija sa kontradiktornim podacima,” objasnila je.
Rad objavljen 2002. godine u časopisu Epidemiology proučavao je kako su prošli ljudi koji su pili alkohol nakon što su bili izloženi Salmonella ohio u poređenju s onima koji nisu pili. Istraživači su zaključili da su oni koji su pili alkohol imali manju vjerovatnoću da se razbole, ali je mala veličina uzorka – samo 51 osoba je bila uključena u studiju – otežala donošenje jakih zaključaka, rekli su stručnjaci. “Autori su čak [napisali] u studiji: ‘Ovi nalazi ne znače da bi se alkoholna pića trebala preporučivati kao zaštitni faktor protiv zaraznih bolesti prenesenih hranom,'” rekao je Counts.
Druga mala studija objavljena 1992. godine u Epidemiology otkrila je da je konzumiranje pića s koncentracijom alkohola od najmanje 10% bilo povezano s “zaštitnim efektom” kod ljudi koji su jeli kontaminirane kamenice. Ali, opet, veličina studije je bila ograničavajuća, rekli su stručnjaci.
“Postoji i predložena ideja da određeni sastojci u vinu imaju antibakterijska svojstva, [što može biti korisno za ljude koji su pojeli zaraženu hranu],” ali ta teorija nije dokazana i stoga ne bi trebala opravdavati konzumiranje vina kako bi se spriječila bolest, dodao je Counts.
Studija iz 2001. godine u časopisu Bioscience, Biotechnology, and Biochemistry proučavala je da li vino može ubiti bakterije Salmonella kod miševa, a autori su otkrili da “vino nije bilo efikasno u sprječavanju bolesti prenesenih hranom in vivo [kod miševa].”
Takođe je vrijedno napomenuti da čak ni studije koje su povezivale konzumiranje alkohola sa smanjenim rizikom od bolesti nisu dokazale da je alkohol bio razlog zbog kojeg učesnici studije nisu oboljeli, rekao je dr. Counts. “To je nešto s čime se često suočavamo [u studijama] – te korelacije, asocijacije koje nisu nužno uzročne,” objasnio je.
S druge strane, konzumiranje alkohola može zapravo povećati šanse da se razbolite, posebno ako ste popili više od preporučene količine, rekli su stručnjaci.
“Najnovije američke smjernice za ishranu preporučuju da žene koje odluče piti ne bi smjele imati više od jednog alkoholnog pića dnevno,” dok muškarci ne bi smjeli imati više od dva, rekla je De Latour. “Alkohol ima brojne načine na koje može štetiti našem tijelu kada se konzumira u višku.”
Kako spriječiti trovanje hranom
Možda nije u vašem najboljem interesu da popijete čašicu alkohola nakon što pojedete hranu koja nije pravilno pripremljena. Ali postoje mnogi poznati načini za prevenciju bolesti prenosivih hranom.
Kako biste izbjegli bolesti prenosive hranom, Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) preporučuje:
- Često perite ruke i čistite sve površine u kuhinji.
- Kuhajte hranu na odgovarajućoj temperaturi. Termometar za meso može vam pomoći da osigurate da je meso dovoljno vruće prije nego što završite s kuhanjem.
- Hladite ostatke hrane na vrijeme, jer se bakterije mogu razvijati na hrani koja je predugo ostavljena vani.
- Izbjegavajte unakrsnu kontaminaciju tako što ćete odvojiti različite vrste hrane u kuhinji.
Iako ispijanje čašice alkohola nakon konzumacije kontaminirane hrane možda nije brzo rješenje kako je reklamirano, ovi koraci vam mogu pomoći da se zaštitite od trovanja hranom.
“U ovom slučaju,” rekla je De Latour, “rizik za vaše tijelo zbog prekomjernog unosa alkohola nadmašuje bilo kakvu teoretsku korist od sprječavanja bolesti.”
Izvor: Health
