Koju će srednju školu dijete upisati, uglavnom odlučuju roditelji, zbog čega je važno promijeniti svijest odraslih o zanatima, kao nižerangiranom poslu.
Poručuju zajedno učesnici okruglog stola o deficitarnim zanimanjima „Pripremiti mlade za uspjeh“ koji će se danas održati u Domu omladine.
Direktori srednjih škola, predstavnici Privredne komore, Unije poslodavaca, Savjeta mladih srednjih škola, Republičkog pedagoškog zavoda, Omladinskog- komunikativnog centra i Gradske uprave, već su tako krenuli u kampanju za iduću školsku godinu.
Cilj je svima obrazovanje osnovaca usmjeriti u skladu sa potrebama tržišta rada, te spojiti lokalnu privredu sa srednjim školama kako bi djeca dobila adekvatno obrazovanje i vidjela koje su trenutne potrebe na tržištu rada.
– Roditelji u većini slučajeva donose odluke šta će djeca upisati, praksa je takva nažalost da djeca u gradu upisuju zanimanja kojima žele da sjede u kancelariji. Roditelji im kažu „uči da se ne moraš poslije mučiti“, ali suština je takva da će oni morati da rade- poručuje Biljana Matijević iz OKC-a, koji u saradnji sa Gradskom upravom organizuje ovaj događaj.
Odijelo ne čini čovjeka
Matijevićeva ističe i da u jednoj banjalučkoj firmi očajno traže radnika koji zna da tapacira namještaj, spremni da mu plate koliko traži, ali svi iskusni majstori su već otišli u inostranstvo.
– Zanati su najdeficitarniji, a dnevnica jednog zanatlije se kreće od 50 KM, što znači da oni mjesečno mogu zaraditi i do 1.500 KM. Moramo informisati djecu i roditelje da deficitarna zanimanja ne treba izbjegavati, da to nije nešto loše, i podsjetiti ih na priču da odjelo ne čini čovjeka. Važno je da se fokusiraju na smjerove sa kojima će naći posao i platu – poručuje ona.
Direktor Građevinske škole, i ujedno predsjednik aktiva direktora srednjih škola Ljuban Bajić, kaže da su već pokrenuli anketu među osnovcima cijele banjalučke regije, kako bi čuli njihova mišljenja, te na vrijeme kreirali upisnu politiku.
– Od Gradske uprave smo dobili informacije koja su to tražena zanimanja, a što se tiče naše struke, to su: zidar, tesar, kamenorezac, moler, fasader, građevinski tehničar visokogradnje. Ljudi ovih profila na Birou rada ima po jedno, najviše 16. Želimo da vidimo za šta su djeca zainteresovana, da do kraja decembra donesemo zaključke i damo prijedlog plana upisa za sljedeću školsku godinu- priča Bajić.
Realnost je ipak takva da ma koliko da srednje škole promovišu deficitarna zanimanja, broj djece zainteresovane da izučavaju zanate i dalje je mali. Ove smjerove upisuju uglavnom osnovci iz ruralnih krajeva, te manjih opština, dok „gradska djeca“ od zanata bježe. Prosvjetari tvrde da u gradu vlada taj kompleks, jer roditelji ne žele da im djeca fizikališu.
– Sve kreće od porodice i toga koliko su djeca usmjerena nakon završetka osnovne škole. Sve srednje škole se reklamiraju, radimo prezentacije zanimanja i uslova, imamo sajmove zapošljavanja, ali na kraju opet imamo slab odziv za defitirane struke. Reforma školstva treba se spustiti na osnovno obrazovanje, pratiti sklonosti učenika, a ne da se oni pri upisu vode za drugovima – naglašava Bajić.
Treba se organizovati, a ne mnogo pričati, poručuju iz Unije poslodavaca.
– Grad mora biti glavni u cijelom procesu povezivanja škola i poslodavaca jer ne postoji druga organizacija koja bi to mogla bolje raditi. A, privrednici moraju dati veće plate i bolje uslove i rješićemo sve problem e- zaključio je Saša Trivić.
Dobra motivacija
U Uniji poslodavaca podsjećaju da dobre rezultate već daje saradnja sa Ugostiteljskom i Poljoprivrednom školom. Ovi đaci imaju plaćenu praksu, i djeca su, kažu, puno zadovoljnija i brže uče uz takvu stimulaciju.
– Dogovorili smo da zarada koju dajemo đacima bude minimalno oporeziva i sada smo u mogućnosti da platimo učenika drugog ili trećeg razreda skoro kao i svog radnika. To je dobra motivacija za djecu i nadam se da smo tako obezbijedili i radnu snagu za budućnost – rekao je Saša Trivić.
