Da su žrtve mobinga, ove godine prijavila su 24 radnika u Srpskoj, ali se nijedan od njih na kraju nije odlučio na tužbu, potvrđeno je iz Saveza sindikata RS.
U ovoj godini bilo je, međutim, četrdesetak tužbi radnika protiv poslodavaca, a koje se odnose, između ostalog, na neisplaćene plate, nezakonit otkaz ugovora o radu, nezakonitu proceduru proglašenja radnika tehnološkim viškom, neisplaćene otpremnine i slično.
Istovremeno, zlostavljanje na radnom mjestu uglavnom ostaje nekažnjeno, jer, iako je mobing kao oblik diskriminacije prepoznat u radnom zakonodavstvu, u potpunosti nije pravno regulisan. Naime, nisu precizirane radnje koje predstavljaju psihičko ili fizičko zlostavljanje, niti je navedeno koliko takvo ponašanje mora da traje kako bi se moglo podvesti pod mobing.
To, kako nam kažu u Sindikatu, predstavlja i veliki problem pravosuđu, odnosno sudijama. Sindikalci podsjećaju da godinama insistiraju da se konačno usvoji zakon o mobingu.
“U ovakvoj situaciju se mali broj radnika odlučuje na podizanje tužbe protiv poslodavca, iz razloga nedefinisane zakonske regulative i teške dokazivosti da su takve radnje postojale. Nama su se u ovoj godini obratila 24 radnika po pitanju mobinga. Nažalost, nijedan se nije usudio da ide na tužbu prema sudu”, rekla je za “Nezavisne” Sandra Todorović, stručni saradnik za pravne poslove u Savezu sindikata RS.
Prema njenim riječima, obično im se obraćaju radnici koji tvrde da trpe mobing od strane poslodavca.
Sa druge strane, poslovna zajednica u Srpskoj se ograđuje od svih onih koji vrše mobing.
“U slučajevima kada je mobing dokazan ili je očigledan, naravno da se treba ograditi od takvih poslodavaca. Nije u redu da neko vrši pritisak na nekoga. Vjerovatno je da mobinga ima. Međutim, potrebno ga je bolje definisati zakonom”, rekao je za “Nezavisne” Janko Petrović, potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.
Podsjetimo, tvrdnje o navodnom mobingu posljednji put su iznesene na račun Mirjane Lukač, direktorke Gender centra Republike Srpske. Kako je objavljeno, nakon žalbi zaposlenih, mahom žena, Institucija ombudsmana za ljudska prava BiH je ocijenila da se radi o mobingu, pa je predsjedniku Vlade RS Radovanu Viškoviću poslala preporuku da “odmah preduzme mjere s ciljem eliminacije i prevencije mobinga u Gender centru”.
Lukačeva je na te optužbe izjavila da nisu tačne.
“Ti radnici koji su prijavili mobing neka nas tuže i neka se sprovede postupak”, rekla je tada Lukačeva.
Terminom mobing obuhvaćene su sve vrste šikaniranja na radnom mestu. Obično se iskazuje kroz niz karakterističnih ponašanja poslodavca ili drugih zaposlenih: odbijanje da komuniciraju sa radnikom, ili komuniciranje putem prijetnji, vrijeđanja, prekidanja u govoru i slično. U mobing, po definiciji, spadaju i postupci seksualne prirode, ali i prijetnja primjenom fizičke sile i tako dalje.
Izvor: Nezavisne
